Kardiologija i telemedicina: Kako moderne tehnologije mijenjaju praćenje zdravlja srca

Može li se rad srca pratiti tijekom svakodnevnih aktivnosti, bez odlazaka u bolnicu i ponavljanja kratkotrajnih pretraga koje ponekad ne uspiju otkriti uzrok tegoba? Kako suvremena tehnologija može pomoći liječnicima da pravodobno prepoznaju poremećaje srčanog ritma i preciznije prilagode terapiju svakom pacijentu?

O tim pitanjima u novoj epizodi podcasta „Vrijeme za zdravlje s doktorom za srce” razgovara akademik Davor Miličić, internist i kardiolog, sa svojom gošćom izv. prof. dr. sc. Jozicom Šikić, Pročelnicom Zavoda za bolesti srca i krvnih žila Kliničke bolnice Sveti Duh, te pacijenticom Dudom Geser, koja iz osobnog iskustva govori o primjeni novih tehnologija u praćenju zdravstvenog stanja.

Podcast u cijelosti možete pogledati OVDJE.

Foto: Tina Miholić

U središtu razgovora nalazi se telemedicina – mogućnost praćenja zdravstvenih parametara na daljinu, koja omogućuje kontinuiraniji uvid u stanje pacijenta i pruža nove mogućnosti za individualizaciju liječenja. Posebno se razmatraju prednosti suvremenih, neinvazivnih uređaja koji se jednostavno pričvršćuju na prsni koš i mogu se nositi tijekom više dana, pri čemu bilježe elektrokardiogram i druge važne fiziološke parametre.

U razgovoru se predstavlja i uređaj Check Point Care, koji omogućuje kontinuirano praćenje srčanog ritma i drugih važnih fizioloških parametara tijekom svakodnevnih aktivnosti pacijenta. Uređaj je lagan i jednostavan za korištenje, a razdoblje nošenja nije vremenski ograničeno – trajanje praćenja individualno određuje liječnik do konačnog uspostavljanja dijagnoze. Ovisno o kliničkoj potrebi, kontinuirani monitoring može trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana, što se pokazalo iznimno dragocjenim u kliničkoj praksi, pogotovo kod onkoloških bolesnika koji zahtijevaju dugotrajniji i pomniji nadzor.

Prikupljeni podaci se putem digitalne platforme analiziraju uz pomoć umjetne inteligencije. Sustav prepoznaje potencijalno značajna odstupanja i upozorava medicinsko osoblje kada je potrebna dodatna pozornost, čime se otvaraju nove mogućnosti za preciznije praćenje pacijenata i individualno prilagođavanje terapije. Takav pristup može biti osobito koristan kod pacijenata s poremećajima srčanog ritma. Naime, tegobe poput preskakanja srca, lupanja ili osjećaja nepravilnog rada srca ne moraju se pojaviti tijekom uobičajenog 24-satnog Holter EKG-a. Kontinuirano praćenje tijekom duljeg razdoblja zato može pružiti dodatne informacije koje liječnicima pomažu u donošenju odluka o liječenju.

Foto: Tina Miholić

Jedna od ključnih tema epizode jest uloga umjetne inteligencije u suvremenoj medicini. Napredne digitalne platforme analiziraju velike količine podataka prikupljenih tijekom praćenja pacijenata, prepoznaju potencijalno značajna odstupanja i upozoravaju medicinsko osoblje kada je potrebna reakcija. Time se liječnicima olakšava prepoznavanje mogućih problema i omogućuje kvalitetniji kontinuitet skrbi.

Pritom sugovornici naglašavaju važnu poruku: umjetna inteligencija ne zamjenjuje liječnika, nego mu služi kao alat koji pomaže u analizi podataka i usmjerava pozornost na nalaze koji zahtijevaju stručnu procjenu. Konačne odluke o dijagnozi i terapiji i dalje donosi liječnik, uzimajući u obzir individualne potrebe svakog pacijenta.

U epizodi se posebno ističe i značaj telemedicine za pacijente s fibrilacijom atrija, jednom od najčešćih srčanih aritmija. Svoje iskustvo s produljenim praćenjem srčanog ritma iznosi Duda Geser, kojoj je takav pristup omogućio detaljniji uvid u rad srca i pridonio prilagodbi terapije. Njezino svjedočanstvo približava gledateljima kako nove tehnologije mogu izgledati u svakodnevnom životu te koliko je važno povezati subjektivne tegobe pacijenta s objektivnim medicinskim nalazima.

Telemedicina pritom ne otvara nove mogućnosti samo u kardiologiji. U razgovoru se razmatra njezina potencijalna korist za onkološke pacijente, kod kojih određeni lijekovi i terapijski postupci mogu utjecati na srce, kao i za osobe s kroničnim plućnim bolestima, poremećajima disanja tijekom spavanja te sportaše i osobe koje obavljaju fizički zahtjevne ili sigurnosno osjetljive profesije. U tim skupinama pravodobno prepoznavanje mogućih kardiovaskularnih problema može biti posebno važno.

Foto: Tina Miholić

Sugovornici se osvrću i na zaštitu privatnosti i povjerljivosti medicinskih podataka, ističući važnost korištenja odgovarajuće certificiranih sustava, informiranog pristanka pacijenata i jasno definiranih postupaka praćenja i reagiranja.

Budućnost kardiologije nije samo u novim lijekovima i naprednim medicinskim zahvatima, nego i u mogućnosti da svakog pacijenta pratimo preciznije, kontinuirano i individualno. Telemedicina i umjetna inteligencija mogu pridonijeti ranijem prepoznavanju poremećaja i boljem prilagođavanju terapije, uz očuvanje ključne uloge liječnika u donošenju odluka.

Podcast „Vrijeme za zdravlje s doktorom za srce”, pod vodstvom akademika Davora Miličića, nastavlja približavati javnosti aktualne teme iz moderne kardiologije, povezujući stručna znanja, iskustva pacijenata i inovacije koje oblikuju zdravstvenu skrb.

Jer kvalitetna medicina ne znači samo liječiti bolest, nego i pravodobno prepoznati problem te svakom pacijentu omogućiti skrb prilagođenu njegovim potrebama.

Sponzor ove epizode Podcasta je tvrtka Pharmater d.o.o.

Svi podaci navedeni u ovom podcastu, osim ako nije drugačije navedeno, isključivo su temeljeni na kliničkim studijama i profesionalnom iskustvu zdravstvenog djelatnika.