Dobro zdravlje nacije korisno je za gospodarstvo i društvo u cjelini. Zato je važno kontinuirano raditi na unapređenju zdravstvene skrbi. Donosimo nekoliko rješenja koja mogu pozitivno utjecati na zdravstvo, a time i na pacijente
Kvalitetnija zdravstvena skrb u Hrvatskoj: Ostvariva mogućnost ili tek nedostižna želja?
Iako je već više puta dokazano da dobro zdravlje nacije ima razne prednosti za državu, zapanjujuće je primijetiti kako se zdravstveni sustavi diljem svijeta još bore s naporima da poboljšaju zdravlje stanovništva. To je postalo još jasnije kad je izbila pandemija COVID-19 i kad su na vidjelo izašle mnoge slabosti zdravstvenih sustava. Tad je na globalnoj razini postao vidljiv problem nedostatka medicinskog osoblja. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, procjenjuje se da trenutno nedostaje i do 18 milijuna zdravstvenih radnika diljem svijeta. Poteškoća je to koja je bila prisutna i prije pandemije, a ona se izravno odražava na pacijente.
Ovdje je pritom važno istaknuti da se bolja i zdravija budućnost ne može postići bez kvalitetnog sustava zdravstvene zaštite i stavljanja pacijenta u središte pozornosti. S tim na umu, evo na čemu bi se moglo dodatno poraditi u zdravstvu.
Prevencija i digitalna rješenja
Jedna od najčešćih poteškoća s kojima se nose zdravstveni sustavi diljem svijeta nedostatak je prevencije. U Hrvatskoj su stope smrtnosti od uzroka koji se mogu spriječiti i izliječiti daleko iznad prosjeka EU. Kako piše u dokumentu "Hrvatska: Pregled stanja zdravlja i zdravstvene zaštite 2021.", razlog ovakve loše statistike su problemi slabe međusektorske politike usmjerene prema glavnim uzročnicima lošeg zdravlja (primjerice pušenju i lošoj prehrani) te nedostatno pružanje pravodobne i efektivne skrbi.
Mnoge se bolesti, dakle, mogu spriječiti primarnom prevencijom, kao što su cijepljenje, promjena životnog stila ponašanja i regulacija nezdravih tvari. Na tome bi se moglo poraditi kroz razne promotivne kampanje osvještavanja, ali i kroz programe promocije zdravlja na radnome mjestu. Hrvatska po tom pitanju ima dobre temelje za razvoj. Primjerice, stope cijepljenja starijih osoba protiv gripe od 2014. do 2019. godine porasle su za 10%, a radilo se i na razvoju nekoliko nacionalnih programa probira za rak.
Važno je i promijeniti ili poboljšati - ovisno od slučaja do slučaja - odnos prema pacijentu. Zdravstvene ustanove i stručnjaci moraju se stalno truditi što bolje pokušati razumjeti potrebe svojih pacijenata - i to ne samo one medicinske. Moraju biti svjesni tjeskobe i straha s kojima se pacijenti suočavaju te bi ih s tim na umu trebali pokušati utješiti i umiriti. Tek će se tad moći početi raditi na poboljšanju kvalitete prevencije u zdravstvu.
Osim potreba za većim brojem zdravstvenih radnika i povećanjem preventivnog liječenja, treba poraditi na jačanju sustava zdravstvenih podataka. Jedna od rijetkih pozitivnih strana pandemije bila je ubrzanje razvoja inovativnih digitalnih rješenja i korištenja digitalnih podataka, ali tu ima još mnogo prostora za napredak. Ono čemu bi se trebalo dodatno posvetiti su razvoj standardiziranih nacionalnih elektroničkih zdravstvenih kartona za izdvajanje rutinskih podataka za nadzor bolesti te razvoj sustava za pristup medicinskim podacima u stvarnom vremenu i sposobnost povezivanja i dijeljenja podataka unutar zdravstva i s drugim sektorima.
Važnost udruga koje brinu o pacijentima
Kao što smo se već dotaknuli pitanja iskustva liječenja, još jedanput ističemo da biti pacijent nikad nije ugodno iskustvo. Osim zabrinutosti i same bolesti, ovo iskustvo može biti teško jer uključuje ograničene mogućnosti planiranja, gubitak kontrole i neovisnosti, pa čak i dostojanstva. Pacijenti često ovise o drugima koji za njih nesebično skrbe i pružaju im podršku kad im je to najpotrebnije. Najčešće je riječ upravo o pojedincima iz njihove obitelji i bližeg okruženja, koji nisu posebno educirani i pripremljeni, ali su spremni svoj život prilagoditi potrebama pacijenta.
S obzirom na to da zdravstveni djelatnici nerijetko ne stižu ili nemaju sredstva u potpunosti se posvetiti svakom pojedinom pacijentu, a to može vrijediti i za obitelj pacijenta, tad možemo vidjeti koliko su važne udruge koje brinu o pacijentima. To je prepoznala i PLIVA, ponosna članica Teve, najveće svjetske generičke kompanije, koja je prošle godine proslavila 120. rođendan. A povodom obilježavanja 100 godina uspješnog farmaceutskog poslovanja, PLIVA je 2021. godine organizirala natječaj za dodjelu financijske potpore udrugama i institucijama koje razvijaju aktivnosti usmjerene na pacijente i njihove njegovatelje i tako pružaju podršku liječenju. Ove godine nastavljaju u istom tonu.
PLIVA je osigurala 200.000 kn za udruge
Zdravstvena skrb treba biti sveobuhvatna te iskustvo pacijenta treba uključivati empatiju, humanost, dostojanstvo i suosjećanje. Upravo se ovim pristupom vodi i nagradni natječaj "Zajedno prema zdravlju", čiji je cilj prepoznati inicijative koje poboljšavaju iskustvo pacijenata, tako što naglasak stavljaju upravo na te kvalitete - empatiju, humanost, dostojanstvo i suosjećanje.
U natječaju "Zajedno prema zdravlju" sudjeluju oni koji svojim aktivnostima pridonose pružanju bolje skrbi i podrške pacijentima te njihovim obiteljima. Na prošlogodišnji su se natječaj prijavila 34 projekta, a nakon što su stručnjaci suzili izbor, PLIVINI su zaposlenici svojim glasovima odabrali njih 4 kao najbolje, a to su: udruga Krijesnica, koja pruža podršku i pomoć djeci suočenoj s malignim bolestima i njihovim obiteljima, Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra, Udruga žena oboljelih i liječenih od raka NISMO SAME te udruga La Verna, koja se bavi palijativnom skrbi. Svakoj od udruga dodijeljena je donacija od 50.000 kuna za potrebe provedbe prijavljenih projekata.
Sve ove udruge svojim radom omogućuju stvaranje humanijeg okruženja te pokazuju kako se zdravstvena skrb uvijek može učiniti još boljom. PLIVA opet traži takve kandidate i poziva ih da se prijave na ovogodišnje izdanje natječaja "Zajedno prema zdravlju". Sve o tome kako se možete prijaviti pročitajte ovdje. Prijave su otvorene do 5. lipnja.