Ognjen Bagatin: Optimist koji snažno promiče zdravstveni turizam i poduzetnički mindset

Na dugačkoj listi zvučnih govornika konferencije našao se i Jan de Jong, čiji intervju možete pročitati ovdje, a u nastavku donosimo razgovor s Ognjenom Bagatinom, vlasnikom medija Poduzetnik, ravnateljem Poliklinike Bagatin i domaćinom konferencije Poduzetnički mindset 2020. koji je za 24sata podijelio najveće izazove organiziranja konferencije, ali i poslovanja u doba pandemije.

Poduzetnički mindset 2020 drugo je izdanje konferencije nakon izuzetno uspješnog preliminarnog izdanja lani. Koliko je bilo izazovno organizirati drugo izdanje s obzirom na epidemiju koronavirusa s kojom se Hrvatska, Europa i svijet i dalje bore?

Rekao bih da ništa nije teško ako imaš snažnu misiju i ako želiš napraviti nešto što će povezati sve one s poduzetničkim mindsetom i inspirirati ih u ovim teškim trenucima. Misija platforme Poduzetnik jest učiniti poduzetnike liderima društva i promovirati vrijednosti poduzetništva kao što su vizionarstvo, hrabrost, upornost, inovativnost, kreativnost, spremnost na suradnju, prilagodljivost, učenje iz grešaka, preuzimanje rizika i slične.

Prošle smo godine odradili odličan posao u Muzičkoj akademiji zajedno s našim programskim partnerima EY Hrvatska te zahvaljujući našim govornicima, sponzorima i partnerima. Ove smo godine planirali napuniti i KD Vatroslav Lisinski, no pandemija koronavirusa nas je kratkoročno zaustavila u tom naumu pa smo se morali brzo prilagoditi. U lipnju smo, stoga, odlučili organizirati prvu online konferenciju Poduzetnički mindset za studente i mlade koju je uživo pratilo 1200 studenata iz 7 zemalja i 35 različitih fakulteta. Nakon tog trijumfa odlučili smo nastaviti i s konferencijom Poduzetnički mindset 2020 kako bi slavili uspjeh drugih i inspirirali sve one koji imaju poduzetnički mindset i koji na ovu krizu gledaju kao na priliku za njih i njihove poslovne timove.

Koga biste posebno izdvojili od ovogodišnjih govornika i recite nam nekoliko riječi o njima?

Smatram da sve govornike i moderatore treba istaknuti jer su svi tu kako bi zajedno poslali poruku da u najtežim trenucima poduzetnički mindset može stvoriti najbolja rješenja. Svi oni izdvojili su svoje vrijeme kako bi inspirirali ostale te kako bi svi mogli naučiti iz njihova primjera i iskustva jer svaki uspješan poduzetnik zna da treba slaviti uspjeh drugih kako bi se i njemu samom povećale prilike za uspjeh. 

No, ono što je drugačije od prošle godine jest to što je jedan od sudionika konferencije dobitnik titule EY Poduzetnik godine iz 2016, Australac Manny Stul kojeg će intervjuirati Emil Tedeschi. Manny Stul je, inače, vlasnik firme Moose Toys i zaista nevjerojatan poduzetnik sa zanimljivom pričom koju ćemo čuti u četvrtak 10.09. Osim toga, u ovogodišnjem programu publika će imati prilike čuti predavanja ostvarenih i uspješnih pojedinaca sa zavidnim iskustvom iza sebe, a u njemu sudjeluju Joe Bašić, osnivač i direktor tvrtke MPG South East Europe, organizator i promotor Ultra Europe; Paul Bradbury, vlasnik portala Total Croatia News; Bernarda Cecelja, članica Uprave tvrtke Bernarda d.o.o; Saša Cvetojević, vlasnik tvrtke MBE Adriatic; Jan de Jong, direktor tvrtke Webpower Adria; Ivan Franičević, predsjednik Uprave tvrtke RASCO; Ana Hanžeković, članica Uprave tvrtke Hanza media; Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Wiener osiguranja VIG; Korado Korlević, hrvatski znanstvenik i astronom, voditelj Zvjezdarnice Višnjan; Ana Lisak, direktorica tvrtke Catering Lisak; Orlando Lopac, direktor tvrtke OrlandoFit; Zoran Mamić, predsjednik Nadzornog odbora tvrtke TOMMY; Mate Rimac, izvršni direktor tvrtki Rimac automobili i Greyp bikes, Manny Stul, CEO tvrtke Moose toys, Emil Tedeschi, vlasnik i predsjednik Uprave Atlantic grupe; Boris Trupčević, direktor 24sata; Ana Volk, članica Nadzornog odbora Sunce hoteli d.d.; Ksenija Vrbanić, vlasnica brenda Xenia Design i drugi. 

Koje je vaše mišljenje o uspješnoj inicijativi Jana de Jonga vezano uz digitalne nomade?

Jana pratim već neko vrijeme i poslovno surađujemo kroz njegovu e-mail platformu Webpower. Nije me začudilo da je u kratko vrijeme uspio napraviti takav bum od ideje digitalnih nomada za koju sam saznao još prije otprilike dvije godine od Andreasa Gerdesa na konferenciji MBA Croatia te kroz članke Paula Bradburyja na portalu Total Croatia News. 

Osobno mislim da je to odlična ideja i velika prilika da zaustavimo odljev mozgova i u Hrvatsku dovedemo veliki broj stručnjaka koji će ovdje živjeti, raditi, plaćati najam stanova i trošiti, a neki se možda odluče i trajno ostati. Smatram da je Hrvatska vrlo primamljiva zemlja za boravak zbog kvalitete života koju nudi te se nadam da će Janova inicijativa pomoći pri uređivanju zakonskog okvira za nomadske vize kako bi etablirali Hrvatsku kao vrhunsku destinaciju i u tom pogledu. 

Pohvalio bih i napore drugog šampiona, Hrvoja Balena iz Algebre, koji također promovira ideju studentskih viza pomoću kojih bi mogli privući velik broj stranih studenata u Hrvatsku na studij. To bi sigurno pozitivno utjecalo na porast potrošnje u Hrvatskoj, ali i olakšalo tvrtkama da budu na izvoru novih talenata za razvoj njihovih poslovanja. 

Kako ocjenjujete Vladine mjere koje su donesene za pomoć poduzetništvu u Hrvatskoj? Smatrate li da su bile adekvatne i pravovremene i koliko su pomogle hrvatskim poduzetnicima?

U trenutku „lockdowna“, odluka za pomoć gospodarstvu je svakako pomogla, a još je važnije to da se u taj proces uključila i Udruga Glas Poduzetnika koja se najviše zalagala za opciju otpisa, a ne odgode dugova, posebice za najugroženije industrije. Mislim da su donesene mjere poslodavcima dale neku sigurnost i odgodile donošenje teških odluka te im pružile malo prostora za pregrupaciju i planiranje rada u novonastaloj situaciji. 

Tu moramo pohvaliti Vladu jer je poslodavcima donijela određeni mir i iskreno bih volio da brzinu koju su pokazivali tada nastave pokazivati i u ovom mandatu te bi nam najviše pomoglo kad bi se procesi javne uprave još brže digitalizirali, ubrzali i da se rezultati rada prezentiraju transparentnije. Smatram da je to nešto što Vlada treba uzeti u obzir jer će nam dobro doći u situaciji u kojoj ćemo imati najveći pad BDP-a od nastanka Hrvatske.

Jesu li se hrvatski poduzetnici uspjeli prilagoditi novonastalim okolnostima i što smatrate ključnim za svakog poduzetnika u ovoj situaciji? Na koji način poslovati u novonastalim okolnostima iz vašeg iskustva?

Iz mog iskustva i prema svemu što čitam, slušam i vidim, naši poduzetnici su se uspjeli prilagoditi situaciji, no i to nažalost ovisi od industrije do industrije. Siguran sam da su dali sve od sebe i da nikome nije bilo lako zadnjih 6 mjeseci, no poduzetnici znaju da je svaka kriza ujedno i prilika koju trebaju iskoristiti. U ovom je razdoblju bilo vrlo važno zadržati kvalitetan odnos sa stalnim klijentima te povećati aktivnosti oko njih i oko akvizicije novih klijenata, a tko je to napravio i tko će tako raditi, za njega je budućnost sigurna.

Vezano uz novi način poslovanja, ono što je neosporno je činjenica da nam je epidemija koronavirusa pomogla u procesu digitaliziranju s kojeg više nema povratka. Mogućnosti u digitalizaciji poslovanja su neograničene i tu vidim najveću priliku za sve nas u Hrvatskoj. Kao što vidite i mi smo se u Poduzetniku digitalizirali i prebacili našu konferenciju na online izdanje, kao i neke nove projekte koje ćemo uskoro prezentirati javnosti. U Poliklinici smo, čim je krenula pandemija, otvorili webshop i krenuli razvijati neke digitalne proizvode koje ćemo ponuditi drugim klinikama u Hrvatskoj i u Europi te na taj način otvoriti nove izvore prihoda kako bi bili što otporniji na sve buduće krize. 

Jedan ste od pionira u zdravstvenom turizmu i pokretača inicijative za njezin razvoj kao gospodarske grane s dobrom perspektivom. Kakvi su efekti epidemije na ovaj sektor u Hrvatskoj, uključujući i Polikliniku, čiji ste osnivač i direktor? 

Zdravstveni turizam je nažalost zbog „lockdowna“ i zatvaranja granica dosta ranjen u ovoj godini koja je trebala biti najbolja ikad za sve klinike koje rade sa stranim klijentima. Čim se ekonomija pokrenula, istovremeno je ponovno krenuo posao i na polju zdravstvenog turizma, no nažalost u manjem obimu. Usprkos tome smatram da Hrvatska ima velike šanse postati vrhunski hub za zdravstveni turizam u Europi i produžiti turističku sezonu na 365 dana godišnje ugošćujući klijente koji troše puno novaca. Imamo fenomenalne bolnice, poliklinike, lječilišta i medicinske wellnesse i ne smijemo propustiti priliku za predstavljanje zdravstvenih projekata koji gospodarstvu Hrvatske mogu donijeti veliku vrijednostii biti jedan od aduta kojima ćemo graditi budući rast BDP-a.

Što možemo očekivati do kraja godine i kako u tim okolnostima vidite hrvatsko poduzetništvo u cjelini?

Iako smo svi trenutno u mraku jer ne znamo što će se događati ujesen, siguran sam da neće biti novih zatvaranja gospodarstva te da ćemo naučiti živjeti u ovim novim okolnostima. Očekujem da će velik broj tvrtki puno pažljivije trošiti i planirati investicije nego do sada i da će s velikim oprezom ići prema kraju godine, i baš zato mislim da trebamo dići optimizam kad je riječ o hrvatskom gospodarstvu kako ne bi sve otišlo u krivom smjeru. Zato predlažem svim poduzećima da podignu aktivnosti koje rade vezano za prodaju svojih proizvoda i usluga na hrvatskim i međunarodnim tržištima. Smatram da se u svakoj krizi iznova miješaju karte te ako ste fokusirani na klijente imate puno veće šanse za ostvarenje boljih rezultata. 

Hoće li 2021. biti godina oporavka hrvatskoga poduzetništva i koliko će po vašem mišljenju trebati da se vratimo na razinu prije epidemije koronavirusa?

Smatram da će se naše gospodarstvo oporavljati brže nego što smo mislili, a da bi se to ostvarilo, bitno je buditi optimizam, motivirati tvrtke na investicije i omogućiti što kvalitetniji pristup 22 milijarde eura EU sredstava koje nas čekaju u programskom razdoblju od 2021 do 2027. godine. Moja su razmišljanja da ćemo već 2022. biti na nivou 2019. godine, a da bismo to ostvarili, ključno je da svima zajedno, i nama u privatnom i zaposlenima u javnom sektoru, to ne bude želja, već imperativ.