Povezana će vozila 40 puta brže od čovjeka predviđati i reagirati na prometnu nesreću

Do 2025. godine 53 posto automobila bit će povezano, a do 2030. njihov će udio dosegnuti 77 posto. Tržište autonomnih vozila između 2020. i 2027. godine rast će prosječnom godišnjom stopom od 53 posto. Autonomna vozila nisu, dakle, stvar daleke budućnosti iako ćemo za autonomna vozila kakva smo navikli gledati u filmovima i na koja većina nas pomisli trebati pričekati još koju godinu.

Inovacije sustava za pomoć vozačima konstantno napreduju i danas su već dio normalne opreme u automobilu: adaptivni tempomat automatski prilagođava brzinu kretanja, prilagodljiva svjetla aktivno reagiraju na promjenu uvjeta vožnje, samostalni sustavi za parkiranje mogu sami pronaći parkirno mjesto i parkirati vozilo, a sustav upozorava vozača u trenutku kada ono počne izlaziti iz svojega voznog traka.

Dodatne inovacije u području umjetne inteligencije, rast broja povezanih uređaja kako bi automobil mogao komunicirati s okolinom (s cestovnom infrastrukturom kao što su semafori te s drugim automobilima) te nužna moderna komunikacijska infrastruktura za komunikaciju u realnom vremenu koju omogućava 5G mreža doprinijet će tome da autonomna vozila postanu standard na cestama.

Od automatskog prema autonomnom

U kontekstu autonomnih vozila većina korisnika automatski pomisli na vozila pete razine. To su vozila kojima potpuno upravlja sustav dok vozač ne radi ništa. Takva se vozila kao standard očekuju tek 2050. godine. Naime, svjetska organizacija inženjera automobilske industrije klasificirala je autonomna vozila, ovisno o stupnju autonomije, u šest kategorija. Ta se kategorizacija koristi kao industrijski standard i pokazuje korake u evoluciji autonomnih vozila. Razlike su u razini autonomnosti u ključnim aktivnostima: drugim riječima, tko i kako upravlja automobilom, vozač ili sustav, volanom, usporavanjem i ubrzavanjem, te tko prati i reagira na događaje iz okoline te poduzima određenu aktivnost u slučaju da dođe do greške primarne automatske aktivnosti.

Danas već bez problema (i bez straha), koristimo vozila prve, druge i treće razine, na kojima je i dalje vozač presudan u upravljanju vozilom i donošenju odluka tijekom vožnje. Predviđa se da će prva vozila četvrte razine, dakle ona kojima primarno sustav upravlja vozilom, ali nema nad njima potpunu kontrolu, biti na cestama 2025. godine.

Uz 5G komunikacija u realnom vremenu

Autonomna vozila oslanjaju se na niz sustava unutar automobila, koji će se dodatno razvijati i transformirati u autonomne primjenom umjetne inteligencije i paralelnim razvojem infrastrukture cijelog ekosustava: od pristupa 5G mreži i zakonske regulative do senzora u okolini. Naime, kako bi autonomni automobili funkcionirali, osim pametnih sustava i senzora unutar automobila potrebni su i senzori u okolini kojom prolazi automobil kako bi mogao biti povezan i u stalnoj komunikaciji s drugim automobilima i sa semaforima. Ta je značajka povezanosti automobila, uređaja i senzora ključna za novi zamah u razvoju autonomnih vozila prema sigurnosti, prema manjem negativnom utjecaju na okoliš i boljem doživljaju autonomne vožnje. Za taj je razvoj prijeko potrebna rasprostranjenost 5G mreže koja omogućava gigabitne brzine prijenosa i drastično smanjenu latenciju. Pojednostavljeno, 5G omogućava komunikaciju u realnom vremenu.

Koliko je to presudno, najbolje se vidi na primjeru sigurnosti i predviđanjima o smanjenju broja prometnih nesreća. Naime, brzina ljudske reakcije u idealnim je uvjetima malo veća od 200 milisekundi, a brzina komunikacije dvaju uređaja povezanih 5G mrežom samo je 5 milisekundi. To znači da će dva povezana vozila 40 puta brže detektirati mogućnost prometne nesreće i reagirati da je spriječe.

U analizi kompanije Ericsson predviđa se da će autonomna vozila tijekom vožnje i u komunikaciji s okolinom generirati gotovo 2 petabita podataka. Za prijenos podataka koje autonomni automobil generira u samo tjedan dana danas bi, s naprednom Wi-Fi mrežom, bilo potrebno čak 230 dana, a s 5G mrežom potrebna su samo dva dana. Upravo ovaj nevjerojatan pomak u brzini komunikacije i količini prenesenih podataka uz 5G gigabitnu mrežu omogućit će revoluciju u razvoju autonomnih vozila: primjenu umjetne inteligencije i naprednih algoritama za inovacije, odnosno nove načine rada. Tako će autonomna vozila moći brzo prepoznati prepreke na cesti i promijeniti smjer kretanja, upozoriti na pješake, predvidjeti i izbjeći prometne nesreće, prikupljati i odašiljati slike i videa visoke rezolucije koji će pomoći policiji i osiguranju prilikom analiza prometnih nesreća, kao i samostalno parkirati i odabirati najbolju rutu kretanja ovisno o trenutnim uvjetima na cesti.

Transformacija u tehnološku industriju

Tehnološke inovacije i razvoj autonomnih vozila uz 5G mrežu iz temelja mijenjaju automobilsku industriju. O tome koliko, možda najbolje opisuje izjava glavne operativne direktorice Facebooka Sheryl Sandberg, koja je poručila: "Mi smo jedina kompanija u Silicijskoj dolini koja ne radi automobile". 

Ekosustav automobilske industrije drastično se mijenja. Na nekad zatvorenu industriju, dominantno vezanu uz velike proizvođače automobila, danas jednako utječu tehnološki divovi poput Googlea, kao i AI startupi koji rade na inovacijama vezanim za umjetnu inteligenciju koja je ključna za transformaciju načina na koji vozimo. Ford je do kraja 2021. u Miamiju najavio komercijalizaciju svojih prvih autonomnih vozila u suradnji s Argom AI i Lyftom, a Googleov Waymo upravo je pustio u promet svoje robotaksije u San Franciscu. Međutim, novi su igrači u ovom ekosustavu i telekom operateri čija je infrastruktura neizostavan dio transformacije: kao što su ceste ključne kao infrastruktura grada i države, za rad i evoluciju autonomnih vozila ključna postaje i infrastruktura telekom operatera, dakle bazne stanice i 5G mreža nužni za prijenos podataka u realnom vremenu. Prisutnost i brzina uvođenja 5G mreže direktno će utjecati na razvoj i primjenu autonomnih vozila.

Želimo voziti autonomna vozila

Prednosti autonomnih vozila višestruke su, od sigurnosti koju pružaju do pozitivnog utjecaja na okoliš i kvalitetu života korisnika. Autonomna vozila zauzimaju 15 posto manje mjesta jer ne trebaju prostor za otvaranje vrata prilikom parkiranja nakon što ostave putnike. Samo zahvaljujući tome, količina prostora za parkirna mjesta u SAD-u mogla bi se reducirati za više od 5,7 milijardi četvornih metara. Prema analizi konzultantske kuće McKinsey, broj prometnih nesreća mogao bi se smanjiti i do 90 posto, a emisija ugljičnog dioksida i do 80 posto.

Osim na okoliš i uštede, autonomna vozila utjecat će i na korisnike jer će, umjesto da troše vrijeme na vožnju, imati više vremena za spavanje, čitanje, rad ili razgovor u autonomnim automobilima. Uz 5G mrežu korisnici će moći ažurirati svoj automobil, kao danas pametni telefon, prema vlastitim navikama i interesima. Čak 40 posto korisnika već je danas spremno odabrati drugi brend automobila koji će im omogućiti bolju povezanost.  

A1 Hrvatska počeo je 12. kolovoza pružati usluge na pravoj, gigabitnoj 5G mreži. To za korisnike znači visoku propusnost i gigabitne brzine, mogućnost istovremenog spajanja do milijun uređaja na jednom četvornom kilometru, smanjivanje kašnjenja signala do gotovo neprimjetne razine i stabilnu vezu bez pucanja mreže. 5G povezat će strojno učenje i umjetnu inteligenciju te će povećati sigurnost u prometu.

Na temelju odluke Vijeća Hakoma o dodjeli radiofrekvencijskog spektra za 5G na javnoj aukciji, A1 Hrvatska aktivirao je 5G mrežu u frekvencijskim pojasevima na 700 MHz i 3600 MHz. Zahvaljujući novim frekvencijama, napokon su u Hrvatskoj stvoreni uvjeti za implementaciju pravog 5G-a koji omogućava gigabitne brzine i nisku latenciju. A1 Hrvatska se posljednje dvije godine značajnim investicijama, prilagodbom čitave arhitekture mreže i implementacijom najnovijih radijskih tehnologija pripremao za uvođenje mreže nove generacije koja će biti jedan od pokretača gospodarskog oporavka i razvoja. Pravom, gigabitnom 5G mrežom A1 pokrit će se sva županijska središta, njih 20, i grad Zagreb. Domaći i turisti mogu surfati na 5G mreži A1 u nekima od turističkih središta kao što su Dubrovnik, Šibenik, Split, Pula, Zadar, Rijeka, Biograd na Moru, Trogir, Kaštela i Vodice. Također, kompanija je preuzela obveze pokrivanja određenih ruralnih ili teže dostupnih lokacija koje danas nemaju adekvatan pristup internetu, čime se stvaraju preduvjeti za gospodarski razvoj i veću kvalitetu života.