Promo sadržaj

Komentari 4

Prelazak na novu valutu: Hoće li nakon uvođenja eura cijene nekretnina rasti ili padati?

Prelazak na novu valutu: Hoće li nakon uvođenja eura cijene nekretnina rasti ili padati?

Posljednjih 11 godina cijene nekretnina u cijeloj su Europskoj uniji porasle za 3%. U Hrvatskoj su samo od prošle godine cijene nekretnina porasle 13,6%, a prosječna cijena kvadrata u Zagrebu za obiteljski stan tako se popela na 2500 eura

Sve smo bliže trenutku u kojem ćemo kunu zamijeniti eurom. Intenzivno se za to pripremaju banke, privatni i javni sektor kako bi pravodobno opskrbili tržište novčanicama i kovanicama eura i prilagodili informacijske sustave za konverziju kune u euro. Međutim, u istom trenutku cijene kvadrata u Hrvatskoj, neovisno o procesu prilagodbe, i nastavljaju rasti, a posebno u gradu Zagrebu i gradovima na obali. Građane zbog toga najviše brine hoće li cijene kvadrata ulaskom u eurozonu rasti te što će biti s kreditima nakon prelaska na euro.  

Polovica Hrvata ima svoju nekretninu

Cijene stanova i kuća porasle su u cijeloj Europskoj uniji za 9,3% u odnosu na prošlu godinu, a ukupno su između 2010. i 2021. cijene kuća i stanova porasle za 3% u EU. Najveći porast tijekom ovog razdoblja zabilježen je u Estoniji (+139%) i Mađarskoj (+122%), a pad je uočen u Italiji (-13%), Cipru (-8%) i Španjolskoj (-2%). Vrtoglavi rast cijena zabilježen je i u Hrvatskoj. U Zagrebu je, naime, kvadrat obiteljskog stana dosegnuo prosječnih 2500 eura, što je, prema podacima DZS-a, rast od 13,6% u odnosu na prošlu godinu, a za Jadran su cijene nekretnina porasle za 2,9 %. Kad je riječ o cijenama novogradnji, one su od prošle godine u Hrvatskoj ukupno porasle za 15,9%.

Open,Door,With,Keys,In,Keyhole

No iako cijene nekretnina rastu, podaci govore da 70% ljudi u EU posjeduje vlastiti dom. Najviše građana svoju nekretninu ima u Rumunjskoj i Slovačkoj, više od 90%. Što se tiče Hrvata, gotovo 50,5% posjeduje vlastitu nekretninu.   

Kako će na sve utjecati euro? 

A s obzirom na skorašnji prelazak na novu valutu, opravdan je strah građana što će se dogoditi s cijenama nekretnina. Kako prenosi jedna od agencija za nekretnine, pozivajući se na analize tržišta država koje su prije uvele euro, u tim državama nije došlo do promjene cijena kao izravne posljedice uvođenja eura.

Kako navode iz agencije, veći učinak na cijenu nekretnina u Hrvatskoj mogao bi imati ulazak u Schengen zonu jer će olakšati komunikaciju i protočnost između Hrvatske i drugih zemalja EU. Posebno se to odnosi na Istarsku i Primorsko-goransku županiju zbog blizine Slovenije. Tvrde kako bi određeni broj kupaca mogao kupiti nekretninu za život u Hrvatskoj, a raditi, primjerice, u Sloveniji. Također, prema iskustvima agenata za nekretnine, već neko vrijeme svjedoče sve većem zanimanju stranih državljana za kupnju nekretnina u Hrvatskoj. Najviše se to odnosi na nekretnine na Jadranu, a razlog je taj što su stranim državljanima nekretnine kod nas naprosto jeftinije. 

Property,Buyer,Holding,Euro,Banknotes,And,Buying,Beautiful,House,From

Iz ovih predviđanja svakako se može zaključiti da se kupnja nekretnine kao investicija isplati. Naime, iz HNB-a poručuju da će nakon uvođenja eura hrvatska kućanstva, poduzeća, ali i sektor države, prihode u pravilu ostvarivati u istoj valuti u kojoj je denominiran njihov dug, pa će se tako isključiti mogućnost da teret otplate duga poraste zbog slabljenja tečaja domaće valute u odnosu na euro. Dakle, tek nakon ulaska u eurozonu krediti u eurima bit će potpuno sigurni sa stajališta valutnog rizika.

Što s kreditima nakon uvođenja eura?

Od dana uvođenja eura svi kunski krediti i krediti s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima. Prema načelu neprekidnosti ugovora i drugih pravnih instrumenata, uvođenje eura ne utječe na valjanost postojećih ugovora koji se referiraju na nacionalnu valutu.

To, među ostalim, znači da ugovori o kunskim kreditima i kreditima s valutnom klauzulom u eurima neće morati biti izmijenjeni zbog prelaska na euro kao novu službenu valutu. Umjesto toga, iznosi iskazani u kunama u tim ugovorima smatrat će se iznosima u eurima, pri čemu će se iznosi preračunavati prema fiksnom tečaju konverzije bez ikakvih troškova za dužnike.

Real,Estate,Agent,And,Customers,Shaking,Hands,Together,Celebrating,Finished

Kod kredita koji su ugovoreni s fiksnom kamatnom stopom, kamatna stopa ostaje fiksna. S druge strane, kad je riječ o kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, čija je kamatna stopa vezana za neki od postojećih parametara u kunama, kamatna stopa ostaje promjenjiva i na njih će se primjenjivati odgovarajući eurski parametar, što je precizno definirano u Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Kamatne stope ostaju iste?

Zakon o uvođenju eura također propisuje da se u slučaju prilagodbe promjenjivog parametra kamatna stopa koju plaća građanin ne smije povećati. To u praksi znači kako je, u slučaju da novi promjenjivi parametar bude viši od parametra koji se primjenjivao prije dana uvođenja eura, banka dužna smanjiti svoju fiksnu maržu da bi kamatna stopa koju plaća dužnik ostala nepromijenjena. A da je tome tako, potvrdili su nam i iz Zagrebačke banke

- Krediti u kunama postaju krediti u eurima i preračunavat će se automatski u eure prema fiksnom tečaju konverzije i bez naknade. Postojeći ugovori o kreditima neće se mijenjati. Za kredite uz promjenjivu kamatnu stopu koja je vezana za Nacionalnu referentnu stopu (NRS) za kunu na dan konverzije ona će biti zamijenjena Nacionalnom referentnom stopom (NRS) za euro, što neće prouzročiti povećanje kamatne stope – poručuju iz Zagrebačke banke. 

Također, iz Zagrebačke banke ističu da, ako imate depozit ili kredit u kunama ili uz valutnu klauzulu u euru, detaljnije informacije o kamatnoj stopi i preračunavanju vaših depozita i kredita dostavit će vam najkasnije dva tjedna prije uvođenja eura, u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj. Više informacija u vezi s uvođenjem eura i poslovanjem s Bankom pronađite ovdje