Šestinski kišobrani otputovali su i u daleku Ameriku

Obrti s tradicijom koji se na moderne načine bore protiv masovne proizvodnje poznati su diljem svijeta. Zagreb je grad tradicije i obrta. Neki postoje više od sto godina, obiteljski su posao i nasljeđivali su se s generacije na generaciju. Simbol Zagreba definitivno su Kišobrani Cerovečki. Thomislav Cerovečki vrstan je kišobranar i četvrta je generacija majstora svog zanata. Kvaliteta kišobrana prepoznala se još 1936. godine, kada je dobio Zlatnu plaketu i Grand Prix Londona. Kišobrane Cerovečki naručivale su domaće i strane televizijske kuće, a nakon prikazivanja emisije o ovim posebnim kišobranarima jednom je prilikom za šestinske kišobrane narudžba stigla čak iz Japana. Ipak, način prodaje s vremenom se mijenja, pa je tako preko Zagreb Craftsa, središnjeg mjesta za najbolje zagrebačke obrtnike, nedavno šestinski kišobran otišao u Ameriku. 

Thomislava Cerovečkog u srpnju je iznenadila direktna poruka preko obrasca na portalu Zagreb Crafts s oduševljenom e-porukom Amerikanke Diane Fletcher. 

- Ugodno nas je iznenadio mejl gospođe Fletcher, koja je napisala kako bi joj bila čast da posjeduje šestinski kišobran s obzirom na njezino hrvatsko podrijetlo - ispričao nam je Thomislav Cerovečki te dodao kako je naručila čak tri šestinska kišobrana koji su otputovali u SAD i ponosno predstavljaju baštinu zagrebačkih obrtnika. Njegova supruga, koja radi s njim, kaže da turisti sami navraćaju u trgovinu jer se dobro raspitaju koja mjesta u gradu treba posjetiti. 

- Naši kišobrani su ručni rad. Za njihovu izradu potrebno je uložiti vrijeme i trud. Izrada kišobrana obuhvaća krojenje, šivanje, spajanje kostura, šivanje špica i sitnih dijelova te montažu ručki. Za izradu svakoga pojedinoga kišobrana potrebna su gotovo tri sata rada - kaže Thomislavova supruga Mateja. Internetskom prodajom zadovoljna je i Klobučarska radionica Cahun. 

- Kći nam vodi društvene mreže, Facebook i Instagram. To je odlična stvar jer nam svakako pomaže u prodaji, a i ljudi cijene kvalitetan proizvod. Internet je budućnost današnjice - kaže Josipa Cahun, čiji je djed otvorio radnju davne 1935. godine.