Promo sadržaj

Komentari 2

Tragedije liječnika koji spašavaju najranjivije: U prvim danima umre 80 nedonoščadi

Tragedije liječnika koji spašavaju najranjivije: U prvim danima umre 80 nedonoščadi

Neonatologija je jedna od najzahtjevnijih struka u medicini. A osim toga, bolnice se bore i s manjkom neonatologa i neonatoloških medicinskih sestara, ali i nedostatkom tehnološke opreme koja bi nedonoščadi olakšala prve dane života

U svijetu se godišnje rađa oko 15 milijuna nedonoščadi, a od komplikacija nezrelosti umre njih čak milijun. U Hrvatskoj se posljednjih nekoliko godina rađa prosječno 36.500 djece, od čega je njih 2400 nedonoščad. Nažalost, samo u prvim danima života u Hrvatskoj godišnje zbog posljedica nezrelosti umre 70-80 nedonoščadi.

Premda se hrvatski brojevi na prvu čine visoki, uspoređujući ih sa statistikama u razvijenom svijetu oni su odraz odlične perinatološke skrbi u našoj zemlji, ističe dr. Rebeka Ribičić, specijalist pedijatar, subspecijalist neonatolog i v.d. voditeljica Odjela neonatologije KB-a Sveti Duh.

U razgovoru nam je otkrila kakvo je stanje neonatologije u Hrvatskoj, kako izgledaju prvi dani prijevremeno rođene djece, ali i s kojim se sve problemima susreće na svom odjelu. 

Najkritičniji dani za bebe i roditelje

Neonatologija je grana pedijatrije koja se usko bavi bolesnom novorođenčadi i nedonoščadi. No nažalost, to je u Hrvatskoj jedna od najdeficitarnijih struka u medicini, a uz to je jedna od, kako kaže dr. Ribičić, najstresnijih i najzahtjevnijih. Pitali smo je kako izgleda njega u prvim danima prijevremeno rođene djece. 

- Što je nedonošče nezrelije, zahtijevat će višu razinu intenzivne neonatološke skrbi i liječenja. To podrazumijeva prijem i zbrinjavanje u jedinici intenzivnog liječenja, dugotrajni boravak u inkubatoru i čestu potrebu za dugotrajnom uporabom medicinskih uređaja i lijekova kao što su respiratori, kardiorespiratorni monitori i slično - rekla nam je dr. Ribičić i dodala da je taj proces često dugotrajan te pun uspona i padova. 

Osim što je njihov posao intenzivno liječenje nedonoščadi i teško bolesne novorođenčadi o kojoj brinu 24 sata dnevno kao tim, liječnici često na odjelu vode brigu i o roditeljima u smislu razgovora i pravovremenog informiranja o stanju njihove djece. S njima se nerijetko povezuju i dublje jer s njima provode tjedne, a ponekad i mjesece. Najteže je pritom, ističe naša sugovornica, kad im moraju priopćiti tešku vijest, odnosno dijagnozu ili smrt. 

- Prema uzoru na inozemne centre, i u Hrvatskoj bi trebalo težiti razvoju neonatoloških odjela prema konceptu 'family-centered care', koji bi omogućio da roditelji budu mnogo više uključeni u rutinsku skrb o njihovu novorođenčetu tijekom njegova boravka u neonatološkom intenzivnom odjelu - ističe naša sugovornica i dodaje kako bi taj koncept roditeljima, u prvoj liniji majkama, pomogao u smanjenju osjećaja udaljenosti od vlastitog djeteta. 

'Iznimno je važan kontakt koža-na-kožu'

Majke su često prilikom otpusta nedonoščeta nesigurne u brizi o sićušnom i bespomoćnom biću koje je dugo bilo u inkubatoru. Zato je, priča nam doktorica, ključan kontakt koji majka ostvaruje s djetetom dok je još na intenzivnoj njezi. 

- Kontakt koža-na-kožu, tj. ležanje djeteta na prsima roditelja, prvenstveno majke, ima mnoge kratkoročne i dugoročne pozitivne učinke na novorođenče. Postoje mnogi znanstveni dokazi da novorođenče tako bolje održava svoju tjelesnu temperaturu, stabilnijeg je disanja i srčane frekvencije, lakše se umiruje i uspavljuje, bolja mu je kvaliteta sna, poboljšava mu se oksigenacija krvi, smanjuje se proizvodnja stresnih hormona i lakše podnosi bol - otkriva doktorica.

Kontakt koža-na-kožu jednako dobro utječe i na majke jer se tako ubrzava produkcija mlijeka, a smanjen je i rizik od postpartalne depresije.

- Dokazano je da je u dojene djece u kasnijem djetinjstvu smanjen rizik od razvoja alergijskih reakcija, nekih malignih bolesti dječje dobi, prekomjerne tjelesne mase, dijabetesa, povišenoga kolesterola i upalnih bolesti crijeva - navodi naša sugovornica. 

Međutim, najljepši dio ovog posla je, kaže nam doktorica, osjećaj kada dijete nakon mjeseci borbe za život odlazi kući sa svojim roditeljima. 

- Otpust nedonoščeta ili teško bolesnog novorođenčeta kući uvijek je svečan i emocijama ispunjen trenutak, kako za roditelje tako i za cijeli naš tim. Osobito je to naglašeno kad nam takvo dijete za godinu ili dvije s roditeljima ušeta na odjel, samo da se malo pokaže - ističe dr. Ribičić. 

Bolnice vape za modernizacijom

Osim na hitnom popunjavanju kadrovskih rupa, nužno je, ističe ova liječnica specijalistica, raditi na osiguravanju financijskih sredstava za veći broj subspecijalizacija iz neonatologije te za dodatnu edukaciju neonatologa u inozemnim centrima izvrsnosti. 

- Također, većina neonatoloških odjela u Hrvatskoj vapi za tehnološkom modernizacijom i nabavom dodatnih, odnosno zamjenom starih medicinskih uređaja, koji su nerijetko upitne tehničke ispravnosti – otvoreno kaže naša sugovornica. 

Upravo je to prepoznala INA, koja je KB-u Sveti Duh donirala 150.000 kuna. I to je tek prva u nizu donacija koje će INA realizirati ove godine, a sve će biti namijenjene dječjim odjelima hrvatskih bolnica. Drugim riječima, INA će u nadolazećem razdoblju hrvatskom zdravstvenom sustavu ukupno donirati 900.000 kuna.

- Veliki problem u svakodnevnom radu predstavlja nam i premalo kardiorespiratornih monitora, a postojeći su dijelom zastarjeli, pa nisu potpuno pouzdani za praćenje vitalnih parametara nedonoščadi i teško bolesne novorođenčadi. Zahvaljujući donaciji INA-e, nabavit ćemo četiri nova moderna kardiorespiratorna monitora i time značajno unaprijediti kvalitetu zdravstvene skrbi za naše najmanje i najosjetljivije pacijente – zaključuje naša sugovornica. 

Samo u zadnjih 11 godina INA je u hrvatski zdravstveni sustav uložila 7,7 milijuna kuna te će, ističu iz ove tvrtke, nastaviti pomagati i pružati podršku uvijek kad je to potrebno.