Vjesnik kao upozorenje: Sigurnosni propisi postoje, ali za stare zgrade nisu obvezni?!

Gost je izv. prof. dr. sc. Mario Uroš s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Profesor Uroš ujedno je član Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo te jedna od rijetkih osoba koja je ušla u Vjesnikov neboder nakon požara. Upravo je on jedan od autora izvješća stanja konstrukcije nakon ovog događaja. 

U kakvom je Vjesnik trenutačno stanju?  

Uroš: Zapravo je prilično slično onakvome u kakvom smo ga ostavili prije dva mjeseca. Stanje konstrukcije se nije puno pogoršalo od tada. Pratimo mi to redovito našim mjernim uređajima. Evo nekidan smo postavili dodatne mjerne uređaje tako da vodimo brigu o tome.  

U studenom prošle godine prilikom prvih izvida Vjesnika rekli ste da je situacija hitna te da bi se što prije trebalo pristupiti njegovom uklanjanju. Dva mjeseca kasnije – koliko je situacija zapravo hitna? 

Uroš: Najviše nesporazuma dolazi upravo od te inicijalne procjene stanja konstrukcije. Ako kažemo da je vjerojatnost za urušavanje cijele konstrukcije ili njezinog dijela jedan posto svaki mjesec, to je mala brojka. Ali je rizik od takve male vjerojatnosti ogroman. I to si ne možemo dopustiti da se dogodi jer bi posljedice bile katastrofalne. 

Kako je Vjesnik izgrađen? Koliko dugo bi zgrada preživjela da se nije dogodio požar? 

Uroš: Vjesnik je građen po standardu tog vremena. Riječ je o propisima s kraja pedesetih godina. To je važno napomenuti jer su se 1964. propisi mijenjali. Zgrada Vjesnika nije građena po tim propisima premda je u funkciji od ranih sedamdesetih. U samim detaljima izvedbe to znači lošija konstrukcija, armiranje i korišteni materijali.  

Zgrada je vjerojatno mogla netaknuta stajati još dugo jer je samo jedna od mnogih takvih u Zagrebu. Primjera radi, puno zgrada fakulteta i sveučilišta je sličnog koncepta. Sve one išle su u opsežnu obnovu konstrukcije nakon zadnjeg potresa.  

Pred Vjesnikom je uklanjanje. Kako se bira način uklanjanja ovakvih zgrada? 

Uroš: U ovom konkretnom slučaju je glavni kriterij bila brzina. Tek potom je dolazila cijena uz naravno reference. Za Vjesnik je po mom mišljenju i dalje najvažnija brzina uklanjanja, ali i otvaranje Slavonske avenije što i ne znači potpuno uklanjanje građevine. 

Na koji način se odlučilo hoće li se pristupiti strojnom uklanjanju ili miniranju? Koje su prednosti jednog, a koje drugog? 

Uroš: Kako sada stvari stroje, zgrada će se strojno uklanjati, polako od vrha prema dnu. To možda jest najjednostavniji odnosno najklasičniji način uklanjanja koji se primjenjuje na većinu građevina. Međutim, on moguće generira nekakve vibracije koje bi svakako unutar projekta nekako trebalo riješiti. Ili da se uklanja izuzetno pažljivo ili kroz faze. Konstrukcija se uz to može i podupirati tijekom njezina uklanjanja.   

Vi ste jedna od prvih osoba koja je ušla u Vjesnikov neboder nakon što je požar ugašen. 

Uroš: Da. Zapravo su vatrogasci prvi bili unutra, a mi smo ih pratili izvana. No prvom prilikom smo ušli unutra da pregledamo stanje konstrukcije kako bismo dali preporuku što i kako dalje. Naša prva pomisao je bila da su stropne konstrukcije poput onih u Vjesniku tanke što stvara rizik od propadanja ljudi s težom opremom koji hodaju po njima onakvim nagorjelima. Međutim, ta bojazan se na kraju pokazala neopravdanom.  

Već pri prvom posjetu smo odmah detektirali nekoliko kritičnih stupova i temeljem toga je obustavljena daljnja akcija dogašivanja manjih mjesta iz kojih se još uvijek dimilo ili lagano tinjalo. Vatrogasci nakon toga više nisu ulazili u zgradu, nego su dogašivali izvana s ljestvi.  

Koliko će ovaj slučaj utjecati na sigurnost građevina u budućnosti? 

Uroš: Dobro, ovaj slučaj je zanimljiv zbog požara. U tom smislu će se – barem se nadam - inzistirati da se barem na starim zgradama prate propisi koji bi trebali spriječiti da se ovo ponovi. Današnji propisi su dobri, ali za stare zgrade nije propisano da ih uzimaju u obzir. Nadam se da će se po tom pitanju ubuduće nešto napraviti jer puno zagrebačkih zgrada ima sličnu protupožarnu zaštitu kao što je imao Vjesnik. 

Pogledajte cijelu emisiju Koordinacija i pretplatite se na YouTube kanal kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.