Zagrebačka kuhinja za prste polizati

Među njima se najviše ističe onaj austrougarski, ali ne treba zanemariti niti češki, mediteranski (najviše talijanski), francuski, balkanski i turski utjecaj. 

Navedeni utjecaji u kombinaciji s maštovitim umovima naših baka i velikim izborom lokalno uzgojenih namirnica stvorile su bogatu kuhinju u kojoj se dobro jede. U nastavku teksta pročitajte sve o omiljenim zagrebačkim jelima - počevši od predjela, preko glavnih jela do deserata. Ako nakon čitanja osjetite veliku potrebu za jelom potražite spomenute recepte na internetu i pripremite ih sami ili rezervirajte mjesto u nekom od restorana u Zagrebu.

Jednostavnost predjela

Iako na prvi pogled nemaštovita, zagrebačka predjela spoj su okusa koji će vas osvojiti na prvo kušanje. Predjela ne mogu proći bez spomena sira i vrhnja u kombinaciji s domaćim narescima. Ovo klasično predjelo i simbol zagrebačke kuhinje često će se naći na mnogim zagrebačkim stolovima. 

Od ta dva sastojka nastaje još jedno od najpoznatijih jela u Zagrebu, a to su štrukli. Radi se o vučenom tijestu punjenom mješavinom svježeg kravljeg sira, vrhnja i jaja. Štrukli se mogu posluživati slani ili slatki za desert, kuhani ili pečeni, na juhu ili s prezlama. Iako su Zagrepčani ovo jelo posudili od Zagoraca ne može se poreći njegova izrazito bitna uloga u razvoju zagrebačke kuhinje. 

Zagrepčani se vole okrijepiti i nečime “na žlicu”, a nema nedjeljnog ručka bez domaće juhe. Jedna od najpoznatijih juha je ajngemahtec - bogata pileća juha pridošla iz austrijske kuhinje, a podrazumijeva kombinaciju iznutrica, korjenastog povrća, graška i noklica. 

Bogata glavna jela

Okosnicu glavnih jela čine razne varijacije mesnih jela u kombinaciji s krumpirom, korjenastim povrćem, kupusom i kruhom. Iako zvuči jednolično Zagreb se i tu pobrinuo za iznenađenje. Glavno jelo gotovo kultnog statusa je, naravno, purica s mlincima. Purica mora biti dobro pečena, s hrskavom kožicom izvana i mekanim mesom iznutra. Mlinci se rade od krpica tjestenine koje se prvo ”pofure” kipućom vodom ili juhom i dovršavaju u soku od pečenja. Tradicionalno se jede za blagdane, a priprema nije zahtjevna. 

Zagrebački odrezak bogatija je inačica onog bečkog. Prije pohanja puni se obilnim količinama šunke i sira, a najbolje meso za tradicionalni zagrebački odrezak je teletina iako je dopušteno korištenje svinjetine, piletine ili puretine. Najbolje ga je poslužiti uz prženi krumpir i domaći tartar umak. 

Jelo na čiji spomen će mnogim Zagrepčanima izrasti zazubice i proraditi nostalgija je i pohana piletina s rizi bizijem. Ovo jednostavno jelo podsjeća na obra stara vremena i popodneva provedena kod bake.  

Da ne bi meso kombinirali samo s klasičnim prilozima Zagrepčani su stvari zakuhali spajanjem faširanca s varivom, najčešće onim od kelja ili mahuna. Za dobre faširance idealan je omjer 70% junetine i 30% svinjetine koji se potom začini po želji. Nakon toga valjaju se u krušne mrvice i prže se na tavi po 7 minuta sa svake strane, a ako volite malo jače pečeno i duže. 

Slasni deserti

Slastičarstvo je u Zagrebu oduvijek na cijeni stoga će se ljubitelji deserata dobro provesti. Štrukli su već spomenuti kao predjelo, ali nije naodmet još jednom podsjetiti da mogu biti i izvanredan desert.

Cvečn knedle poznati su desert, a radi se o okruglicama od krumpirovog tijesta punjenim šljivama. Nakon kuhanja uvaljaju se u krušne mrvice prepržene na masti ili ulju. Uistinu nezaboravno i zasitno jelo. 

Još jedan desert koji se mora kušati su i šnenokle - snijeg od bjelanjaka na kremi od vanilije. Ovaj austrijski recept je zahvaljujući svojoj jednostavni i savršenom okusu proširio daleko izvan granica svoje domovine, a popularan je i ostalim dijelovima Hrvatske. Idealan je desert kada vam se jede nešto slatko, a u kućanstvu od sastojaka imate samo jaja, mlijeko i brašno. 

Kremšnite su mnogima omiljeni kolač, a i Zagreb ima svoju inačicu. Zagrebačka kremšnita se od one samoborske razlikuje po tome što na vrhu ima čokoladnu glazuru umjesto lisnatog tijesta. 

I posljednja slastica koju treba spomenuti jest paprenjak. Kao što Beč ima Sacher tortu ili Budimpešta Doboš tortu tako Zagreb ima paprenjak. Prepoznatljiv je po jedinstvenom slatkom i blago pikantnom okusu. Danas je on jedan od najpoznatijih zagrebačkih suvenira, a spominje ga čak i August Šenoa u svom romanu “Zlatarevo zlato”.