Prvo 'počistite kuću': Narod bi kažnjavali, a sami u prekršaju

Ministar Tomislav Ćorić još lani je najavio da će kažnjavati s 50.000 do 100.000 kuna one koji ne uvedu razdjelnike pa smo provjerili imaju li ih i sva ministarstva. Pogađate? Nemaju! 
Iako još nemamo sve službeno odgovore, doznajemo da se zgrada u zagrebačkoj Vukovarskoj ulici, u kojoj je nalaze tri ministarstva i brojne državne agencije, a u kojoj je svojevremeno sjedio “tvorac” razdjelnika Ivan Vrdoljak, grije na toplanu i nema ugrađene razdjelnike! Riječ je o objektu od 14.000 kvadrata u kojemu sjede ministar gospodarstva Darko Horvat, poljoprivrede Tomislav Tolušić i ministar rada Marko Pavić. Dio zgrade, doznajemo, ima ugrađeno podno grijanje pa ne treba razdjelnike, no veći dio grije se na radijatore.

Zgrada je dotrajala i treba joj cjelokupna energetska obnova koja, prema našim saznanjima, kasni. Inače, zimi mjesečno na grijanje troše oko 300.000 kuna, a ljeti oko 100.000 kuna. Na toplanu se grije i Ministarstvo graditeljstva.

Griju se za 300.000 kuna


- Sve tri zgrade ministarstva griju se na toplanu. Razdjelnici nisu ugrađivani – rekli su nam iz spomenutog ministarstva i pojasnili da to nije njihova “krivnja”: “Sukladno odredbama Zakona o tržištu toplinske energije, obveznici ugradnje razdjelnika su vlasnici samostalnih uporabnih cjelina u zgradi/građevini. Ni jedna zgrada koju Ministarstvo koristi nije u vlasništvu Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Isto tako, sve tri navedene zgrade Ministarstvo koristi samostalno i u njima nema drugih korisnika, tako da sve račune plaća Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja”.

Za razliku od većine drugih ministarstava koja nisu ni odgovorila, Ministarstvo graditeljstva poslalo je i detaljan popis troškova grijanja po zgradama koje koriste. Tako u Ulici Republike Austrije 14, koja je u vlasništvu Grada Zagreba, troškovi grijanja se kreću od 13.700 kuna u listopadu do 27.300 kuna u ožujku. Zgrada u istoj ulici samo na broju 20 do početka mjeseca je također bila u vlasništvu Grada, a sad pripada Ministarstvu državne imovine. Ondje se računi kreću od 6300 do maksimalno 18.200 kuna. Gotovo isti troškovi su i na trećem objektu u Vinogradskoj 25 u zgradi koja je dodijeljena MGIPU na korištenje. Na toplanu se griju i u Ministarstvu branitelja, gdje također nema spomena o razdjelnicima.


- Poslovni prostori Ministarstva griju se isporukom toplinske energije od strane tvrtke HEP Toplinarstvo d.o.o., gdje u toplinskoj podstanici postoji mjerilo toplinske energije koje mjeri ukupnu količinu isporučene toplinske energije - odgovaraju iz Ministarstva branitelja. Također navode kako je Ministarstvo državne imovine, kao krajnji kupac, nositelj obaveza potraživanja prema HEP Toplinarstvu te vlasnik samostalne uporabne cjeline objekta poslovnog prostora koji koriste. 


- Po pitanju uštede i racionalnog korištenja energije, Ministarstvo je ugradilo termostatske ventile, automatsku regulaciju upravljanja i balansirajuće ventile za ravnomjernu raspodjelu toplinske energije po zgradi - dodaju, no koliko ih grijanje stoji po mjesecima su izostavili.

Ćorić ih ni ne treba

Ćorićevo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike se ne grije na toplanu pa i nema obavezu ugraditi razdjelnike.


- Grijanje u zgradi izvedeno je plinskim kotlovima te je primarno grijanje ureda kroz ventilacijske komore (zagrijavanjem zraka koji se distribuira u urede), a dodatno grijanje je kroz radijatore - pojasnili su te dodaju koliko ih to stoji: “Trošak grijanja je uključen u trošak održavanja i plaća se u iznosu od 3,89 EUR/m2 mjesečno”. Sva druga ministarstva do objave nam nisu odgovorila. Isto smo pitali Sabor, Vladu i Ured predsjednice, ali odgovor smo dobili samo od Sabora, gdje su nam detaljno pojasnili kako se ondje griju zastupnici i ostali djelatnici. 


- Zgrada Hrvatskog sabora ima vlastitu plinsku kotlovnicu za grijanje i toplu vodu. Ukupno se grije oko 13.000 m2 radnih prostora i hodnika pomoću instaliranih ventilokonvektora, koji služe i za hlađenje prostora. Prema evidenciji plaćenih računa, trošak plina za 2017. godinu iznosio je 712.916,78 kuna, a uključuje grijanje i toplu vodu - odgovorili su.

Kako bi korisnike zgrade osvijestili o potrošnji energije, instalirali su daljinsko očitanje potrošnje.