U objavi se pita koliko je zaista uginulih goveda (službeno 40, neslužbeno 100) ali i kako su zbrinuti ostaci životinja
News
Komentari 1
U objavi se pita koliko je zaista uginulih goveda (službeno 40, neslužbeno 100) ali i kako su zbrinuti ostaci životinja
Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' oglasio se povodom slučaja širenja zarazne bolesti bedrenice, odnosno anstraksa na području općine Vrlike. Stočari u podsvilajskim selima očajni su i u panici zbog pomora stoke. Službama je trebalo 11 dana da potvrde bedrenicu kod uginulih životinja.
- Koliko je zaista uginulih goveda (službeno 40, neslužbeno 100), i kako su zbrinuti ostaci životinja? Od 13 obrađenih, za jedno govedo utvrđeno je da je uginulo od bedrenice, a za preostalih 12 uzrok smrti nije utvrđen. Od 40 objavljenih smrtnih ishoda u goveda, gdje je preostalih 27 koja, čini se nisu postmortalno obrađena? - pita se Kolarić u svojoj objavi na društvenim mrežama.
Smatra kako je neobično da bi od 13 obrađenih goveda u samo jednog bila utvrđena bedrenica, kako objasniti toliki udio lažno negativnih nalaza.
- Bedrenicu je lako prepoznati (npr. nema mrtvačke ukočenosti, pa ako par sati nakon uginuća kravi možete savinuti koljeno uginula je od bedrenice); stočari pak tvrde da nije bilo znakova bedrenice. Više je pokazatelja da se epizootijom upravljalo ispod minimuma stručnog standarda, i za javnost i za cijelo društvo važno je analizirati postupanje svih odgovornih da bismo nešto naučili - navodi.
Na kraju je naveo da je u redu da se opća javnost informira o nekim detaljima suzbijanja antraksa. Tipa, prepoznavanje i dijagnostika, rezervoar spora u okolišu, zbrinjavanje uginulih životinja, opasnost za ljude itd.
Bedrenica, poznata i pod imenom antraks, teška je zarazna i rijetka bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis. Riječ je o zoonozi, to jest bolesti koja se prvenstveno javlja kod životinja, stoji na stranici Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede. Bedrenica se osobito kod goveda, ovaca i koza, a može se prenijeti i na čovjeka.
Kod nekih životinja može se prije uginuća primijetiti teturanje, drhtanje, probavni poremećaji te otežano disanje. Lešina se nakon smrti brzo nadima, a iz tjelesnih otvora može se cijediti nezgrušane tamni krvavi iscjedak.
Bakterija koja uzrokuje bolest stvara izuzetno otporne oblike koji mogu preživjeti u tlu i okolišu desetljećima. Do zaraze kod ljudi dolazi najčešće putem kože, udisanjem spora ili konzumacijom kontaminirane hrane. Ovisno o načinu zaraze, bolest se kod ljudi može razviti u tri oblika.
Najčešći je kožni oblik, koji se javlja u preko devedeset posto slučajeva. On počinje kao bezbolna ranica, ali se vrlo brzo pretvara u crni čir s otečenim i upaljenim tkivom oko sebe. Ako se ne liječi na vrijeme, može se proširiti na krvotok i dovesti do sepse. Osim toga, postoji i plućna bedrenica koja nastaje udisanjem spora. Počinje simptomima sličnima gripi, no vrlo brzo prelazi u tešku upalu pluća s često kobnim ishodom. Treći oblik je crijevna bedrenica. Javlja se nakon konzumacije zaraženog mesa. Karakteriziraju je jaki bolovi u trbuhu, povraćanje, proljev te često i unutarnje krvarenje.
Dijagnoza bedrenice postavlja se analizom krvi, brisa rane ili sputuma u laboratoriju. Uspješnost liječenja uvelike ovisi o brzini reakcije. Lijek izbora su antibiotici poput penicilina, ciprofloksacina ili doksiciklina.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+