Lara Adrian: Vampirska rasa zaista živi među nama ljudima

Nakon svjetskog uspjeha vampirsko-fantastične sage “Sumrak” Stephenie Meyer (39) postalo je očito kako je ta tržišna niša poprilično unosna. Naime, paranormalni ljubavni romani nikad nisu bili ovoliko popularni, ali upravo zbog toga urednici primaju gomile novih materijala i imaju taj luksuz biti izbirljivi u svojim zahtjevima. Također, postoji rizik da je žanr već doživio svoj vrhunac i da neće proći dugo prije nego što počne polagano gubiti na popularnosti. To, dakako, ne znači da nema mjesta nečemu zaista posebnom - izdavači i čitatelji jedva čekaju da ih se uvuče u vrhunski napisan svijet paranormalnog. 

Dakle, valja težiti realnoj i višeslojnoj radnji, a primjer spisateljice iz New Hampshirea pokazuje da postoji još prostora za uspjeh. Skrivena pod književnim pseudonimima Lara Adrian, bivša tajnica u svojim pedesetim godinama izazvala je popriličnu pozornost medija i publike nakon što je 2007. počela objavljivati svoj serijal “Ponoćne vrste”, čiji su nastavci redovito na svim top-ljestvicama uključujući New York Times, USA Today, Publishers Weekly...

Lara vampire nije prikazala kao čudovišta nego kao drugu vrstu

Osvojila je srca ljubitelja fantastičnih romana akcijom i napetim ljubavnim scenama. Lara vampire nije prikazala kao čudovišta nego jednostavno odvojenu vrstu. Dijelom čovjek, dijelom nečovjek, potomci izvanzemaljskih bića koja su u drevnim vremenima dospjela na Zemlju žive među ljudima tisućama godina održavajući uvjetni mir izgrađen na tajnosti, moći i tami pravde koje provode izvanredni ratnici Reda. 

To vrlo jasno pokazuje Adrianino shvaćanje tanke linije između dobra i zla. Vampiri su gotovo savršena bića: nadnaravni, nadmoćni, prelijepi, izuzetno jaki, skoro nepobjedivi te u svemu altruistični. Ali oni imaju nezanemarive slabosti: unutrašnje demone koji ih stalno vuku prema žeđi za krvlju što ih pretvara u divlja, nasilna i nezasitna bića te time prelasku čistom zlu.

'Mojim lošim momcima djevojke ne mogu odoljeti jer su oni alfa-mužjaci'

- To što su moji vampiri živa bića, a ne zombiji ili preobraženi ljudi stvar je mitologije koja mi je osobno najprihvatljivija. Učinila sam ih hibridima ljudi i izvanzemaljaca jer sam i inače sklona znanstvenim objašnjenjima, radije nego onim folklornim ili tradicijskim. Mislim da ne bih bila u stanju stvoriti beta-junaka, pa su stoga svi moji frajeri, kao i uvijek u mojim knjigama, alfa-mužjaci u pravom smislu te riječi. Oni su ponekad krajnje loši momci, ali tko im može odoljeti. S njima nikada nećete biti sigurni, ali o njima nećete moći prestati misliti - kaže Adrian.

Poput nadnaravnih junaka, Lara također ima zanimljivu obiteljsku priču. Odrasla je u Michiganu, ali joj je otac podrijetlom iz Massachusettsa pa su njeni česti odlasci onamo u Lari probudili ljubav prema Novoj Engleskoj, u čiju regiju smješta većinu romana. Usporedbe radi, Stephen King (65) čini istu stvar. Nije naodmet spomenuti kako su u tamošnjim gradovima nekadašnji susjedi od 1692. optužili 140 nesretnica da su prakticirale vračanje i prodale dušu vragu pa su dvadeset objesili, a jednu kamenovali. 

Ta priča danas je poznata pod imenom suđenje vješticama u Salemu. Prava istina otkrivena je poslije. Naime, građani Salema naglo su se razboljeli i halucinirali nakon što su pojeli pokvaren ražev kruh - što ih je i dovelo do ideje da su vještice na njih bacile čini.

- Regija je nastanjena kad su engleski hodočasnici, puritanci, stigli u Sjevernu Ameriku zbog progona iz Europe početkom 17. stoljeća. Sa sobom su donijeli kulturu, priče i legende iz Europe koje i danas nadahnjuje mnoge autore. Obiteljski korijeni mojeg oca sežu do Williama Bradforda, jednog od prvih guvernera Plymoutha, koji je na brodu Mayfloweru doplovio u Ameriku, te dalje u prošlost - do Engleske , gdje je jedan od naših predaka, John Leland, služio kralju Henriku VIII. kao njegov antikvar. Leland je bio i kroničar svog zavičaja, a navodno je njegova poema recitirana tijekom krunidbene ceremonije kraljice Anne Boleyn - kaže Lara. 

Kao djevojčica maštu su joj budila gotička djela Edgara Allana Poea, Roberta Louisa Stevensona, Howarda Phillipsa Lovecrafta, Mary Shelley i naravno Bram Stoker, čijeg je “Draculu” obožavala, što je utjecalo na njezin daljni život.

Zahvalna je suprugu Jacku što ju je poticao da se počne baviti pisanjem

- Svake večeri sam vidjela kako mi prilazi dok ležim u krevetu i grize me svojim oštrim zubima. I danas mi je teško povjerovati da je to bio samo san, a jedan dio mene je uvjeren kako me je strašni transilvanijski grof stvarno posjetio. Zbog toga što sam doživjela u djetinjstvu stvarno vjerujem da vampiri postoje - kaže spisateljica, koja trenutačno živi u priobalnom dijelu New Hampshirea sa suprugom Jackom i udomljenim, uhranjenim te strahovito razmaženim sivobijelim mačkom po imenu Sammy. 

Jacku je zahvalna što ju je nagovorio da počne literarnu karijeru.

- Oduvijek sam voljela pisati, ali ni u snu nisam mogla pomisliti da bih time mogla zarađivati za život. No uz snažnu potporu supruga, prije osamnaest godina počela sam pisati svoju prvu knjigu, povijesni ljubavni roman, a trenutačno radim na desetom romanu - pohvalila se autorica. 

Nove nastavke njenih romana koji su zaludjeli našu publiku možete kupiti na kioscima. Prvi nastavak “Ponoćnog buđenja” izlazi 25. listopada i stoji 9,90 kn, drugi, koji stoji 29,90 kn, 8. studenog, a prvi nastavak “Ponoćnog uskrsnuća” 22. studenog, a drugi 6. prosinca.