Severina se na pozornici obračunavala sa Zrinkom Tutićem, Jelena Rozga plakala je jer kolege nisu smatrali da je ‘Bižuterija’ najbolja pjesma...
NAGRADA STRUKE
Porin kroz godine: Severina je mijenjala tekst, Rozga plakala
Čitanje članka:
6
min
Glazbena nagrada Porin održava se po 33. put 27. ožujka ove godine u dvorani Gripe. Split će ponovno biti domaćin nagrade struke, koja od 1994. godine prepoznaje i nagrađuje najrelevantnije glazbenike, izdanja i karijere. Pozornica Porina kroz godine je bila scena brojnih slavlja, kontroverzi, ali i iznenađenja o kojima se dugo pričalo. Nerijetko je to bila i pozornica skandala, a neki od njih ostali su urezani u pamćenje javnosti godinama kasnije. Severina je tijekom uvoda u izvedbu pjesme "Mala je dala" na dodjeli Porina 2002. godine u Dubrovniku započela medijski rat s bivšim menadžerom Zrinkom Tutićem.
- Nemojte se ljutiti, malo sam promijenila tekst. Znate što se dogodilo danas? Vitar puše, ja pijem kavu u jednom dubrovačkom kafiću. Fiksiram plavu kosu na poznatome muškome biću. Svi ga znate. Glavni je na Porinovu spisku, glazbeni je kritičar u tisku, teško foler, ušminkani rokenroler. Ispast će da je gad, a u stvari i je, al dobro sad - rekla je Severina tada sa pozornice.
Tutić je sjedio u prvom redu, a Severina je gledala u njega tijekom izvedbe. Godine 1997. "kralj funka" Dino Dvornik je na dodjeli u Opatiji urinirao po gostima s balkona, a tijekom godina je bilo i suza na dodjeli. Jelena Rozga je 2011. osvojila nagradu u kategoriji "Hita godine" za pjesmu "Bižuterija", no zbog reakcija kolega, koji nisu bili oduševljeni njezinom pobjedom, pjevačica se rasplakala te je kasnije komentirala da će razmisliti hoće li više odlaziti na dodjele nagrada.
Organizatori su nam dali uvid u pozadinu same nagrade, otkrili su nam brojne detalje, a saznali smo konkretno kako teče priprema, odabir dobitnika te tko je sve uključen u sami proces. Grad domaćin koji se već više puta dokazao kao idealna pozornica za Porin, ponovno preuzima tu ulogu - s iskustvom, infrastrukturom i dugom tradicijom velikih kulturnih događanja. Nagrada se vraća u Split, a izvršni direktor Porina, Davor Drezga, objasnio je za 24sata kako se uopće bira u kojem će se gradu održati dodjela te što to sve podrazumijeva.
- Grad domaćin Porina se bira kroz vrlo ozbiljnu procjenu više elemenata. Gledamo ima li grad odgovarajuću dvoranu, tehničke uvjete za televizijski prijenos uživo, smještajne kapacitete za izvođače, produkciju, novinare i goste, logističku podršku grada i partnera, ali i jednu možda manje mjerljivu, ali vrlo važnu stvar, ima li taj grad prirodnu vezu s glazbom. Porin nije samo dodjela nagrada, on je i televizijski spektakl, i susret struke, i kulturni događaj.
Najzahtjevniji dio je uskladiti sve te razine odjednom; produkciju, televiziju, sigurnost, protokol, promet, smještaj, probe, prateće programe i sve treba teći glatko. A iza toga obično stoje mjeseci tablica, telefona, skica, obilazaka terena i rješavanja sitnica koje na kraju odlučuju hoće li večer djelovati onako kako smo je prvotno zamislili - priča nam Drezga.
Svi dosadašnji domaćini su po njegovom mišljenju bili sjajni, no smatra da se neki gradovi pokažu kao prirodni domaćini.
- To su oni gradovi koji imaju i infrastrukturu i identitet, ali i onu energiju zbog koje cijeli događaj ne djeluje kao da je došao na jedan dan. Split je tu svakako među najuvjerljivijima - zaključio je.
Sama priprema Porina traje gotovo čitavu godinu.
- Čim jedna dodjela završi, već počinju razgovori o idućoj. Tu su pravilnici, prijave, provjere kategorija, rad komisija, dva kruga glasovanja, nominacije, pregovori s gradom domaćinom, televizijska realizacija, scenarij, izvođači, raspored, Dani Porina, medijska kampanja i stotinu drugih malih stvari koje nitko ne vidi, a bez kojih se ništa ne bi dogodilo - kaže te dodaje:
- Suradnja s Hrvatskim društvom skladatelja, Hrvatskom radiotelevizijom i Hrvatskom glazbenom unijom je ključna jer su upravo oni utemeljitelji Porina. HDS daje snažnu stručnu i autorsku dimenziju, HGU je važan za komunikaciju s izvođačkim i glazbeničkim korpusom, a HRT kao javni servis daje platformu, produkcijsku snagu i nacionalnu vidljivost bez koje Porin ne bi imao isti doseg. Upravni odbor Porina čine predstavnici sva tri suosnivača, a on dalje imenuje stručne timove, komisije i produkcijski tim završne priredbe - istaknuo je Drezga.
Ivana Martinac, glavna tajnica nagrade Porin, otkrila nam je koliko godišnje dolazi prijava, ali i koliko ih je točno došlo dosad.
- Svake godine bilježimo zaista velik broj prijava, odnosno više od 2000. Tradicionalno najviše prijava imamo u kategoriju Pjesma godine i Album godine. Za primjer, ove godine, nakon svih kontrola i rada stručnih komisija, konkuriralo je čak 290 pjesama. Za Album godine prijavljen je 111 album. Iskreno, više se ne iznenađujemo brojkama jer smo kroz godine postali svjesni koliko je domaća glazbena produkcija snažna i raznolika. Interes za Porin je velik i izvođači zaista žele biti dio ove nagrade. Ono što nas uvijek iznova veseli jest širina žanrova i činjenica da svake godine otkrivamo nove autore i glazbene projekte koji potvrđuju veliku aktivnost domaće scene - ispričala nam je.
Proces odabira dobitnika nagrade započinje nakon što ured Porina detaljno pregleda sve pristigle prijave i provjeri njihovu usklađenost s pravilnikom.
- Prijave se zatim prosljeđuju stručnim komisijama koje daju svoj profesionalni sud, nakon čega nam slijede nulti krug glasanja za kategorije Pjesma godine i Album godine, a potom prvi i drugi krug glasanja u svim kategorijama. Nakon prvog kruga dobivamo nominirane, dok u drugom krugu glasačko tijelo bira dobitnike koji se proglašavaju na svečanoj dodjeli. Cijeli taj proces glasanja traje od kraja siječnja do završne dodjele - kazala je.
Otkrila je i je li se događalo da netko odbije svoju nagradu.
- Moram priznati da se u svom radu ne sjećam takvih slučajeva. Glazbenici, naprotiv, jedva čekaju doći i preuzeti svoje statue. Možda je takvih slučajeva kroz godine i bilo, no vjerujem da se to događalo iznimno rijetko. Porin je priznanje struke i većini glazbenika predstavlja veliku čast upravo zato što o nagradi odlučuju njihove kolege, odnosno sama glazbena struka - smatra glavna tajnica Porina.
Glasačko tijelo Porina čini isključivo struka, nešto više od 1000 ljudi - glazbenici, skladatelji, izvođači, producenti, tonski snimatelji, glazbeni urednici, novinari i svi profesionalci koji sudjeluju u stvaranju glazbe ili su s njom profesionalno povezani. Kriterij za članstvo su rad i ugled u glazbenoj profesiji. Tko god se na neki način bavi glazbenom industrijom, a želi biti glasač može se prijaviti na način da uredu Porina pošalje svoj zahtjev i biografiju. Kandidature pregledava Upravni odbor Porina, koji donosi konačnu odluku o primitku. U sklopu Porina djeluju stručne komisije za vrijeme kontrola prijava, tj. prije početka glasanja.
- Kako im i sam naziv kaže, komisije su sastavljene od profesionalaca i stručnjaka iz različitih glazbenih žanrova, uključujući npr. i glazbene urednike, producente, aranžere….One preslušavaju sve pristigle prijave te, prema potrebi, predlažu izvođačima prebacivanje prijavu u prikladniju kategoriju ako procijene da određeni projekt bolje odgovara drugom žanrovskom okviru. Komisije se održavaju zasebno za pojedine kategorije, poput klasične glazbe, jazza, hip-hopa, etno i folklorne glazbe, klapske i tamburaške glazbe, kao i za opće kategorije. Proces njihova rada traje otprilike dva mjeseca, tijekom kojih članovi komisija pažljivo preslušavaju i evaluiraju sve prijavljene projekte - naglasila je Martinac.
Na jednoj dodjeli Porina tijekom godine cijelo vrijeme radi tim od petero ljudi uz Upravnog odbora.
- Od njih sve kreće. Kako se dodjela bliži, nekoliko mjeseci prije uključuje se organizacijski tim, odnosno velik broj ljudi i to daleko nadilazi ono što publika vidi na ekranu. Tu su članovi organizacije i Upravnog odbora, produkcijski tim, urednici, scenaristi, redatelji, glazbeni producenti, tonci, rasvjeta, video timovi, stage manageri, koordinatori izvođača, kostimografi, šminka, tehničari, fotografi, PR i društvene mreže, protokol, sigurnost, hostese, ticketing, ljudi zaduženi za partnere, gradske službe i cijeli niz vanjskih suradnika. To je doslovno mala vojska ljudi. Broj varira ovisno o godini i formatu, ali govorimo o manjem broju ljudi u užem organizacijskom krugu i o puno većem broju uključenih na samoj izvedbi. Ljudi često vide samo glamur i crveni tepih, a ne vide one koji trče iza pozornice sa slušalicama, rasporedima i rješavaju više problema odjednom. Struktura organizacije i broj uključenih timova proizlaze i iz samog modela Porina kao televizijske i strukovne manifestacije nacionalnog dosega - otkrio nam je Davor Drezga.
Idejni začetnici Porina su diskograf Veljko Despot, skladatelj Zrinko Tutić i novinar Dražen Vrdoljak...
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
