Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Jedanaest sindikata javnih službi traži povećanje osnovice plaća za devet posto od 1. siječnja 2027. i mjesečnu naknadu za prehranu od 65 eura. Vlada smatra da su zahtjevi previsoki, dok poslodavci upozoravaju na velike razlike između plaća u javnom i privatnom sektoru.
Sindikati javnih službi traže osjetno povećanje plaća i uvođenje naknade za topli obrok, no ministar financija Tomislav Ćorić poručio je da zahtjevi sindikata nisu prihvatljivi te da neće ugroziti financijsku stabilnost države. S druge strane, sindikati upozoravaju na rast troškova života i pad realne vrijednosti plaća. Upozoravaju i da bi izostanak dogovora mogao dovesti do industrijskih akcija, premda odluka o eventualnom štrajku zasad nije donesena.
- Kao ministar financija, nakon desetljeća vrlo uspješnog upravljanja javnim financijama u Hrvatskoj nisam, ne mogu i neću biti osoba koja će dovesti u pitanje financijsku stabilnost zemlje i proračuna, poručio je Ćorić, dodajući da će Vlada sljedeći tjedan predstaviti svoj pogled na mogućnosti povećanja plaća.
Jedanaest reprezentativnih sindikata javnih službi, koji obuhvaćaju zaposlene u zdravstvu, obrazovanju, znanosti, socijalnoj skrbi i kulturi, traži povećanje osnovice za devet posto od 1. siječnja 2027. godine. Uz to traže mjesečnu naknadu za topli obrok od 65 eura.
Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, upozorava da su plaće u posljednje vrijeme izgubile dio svoje realne vrijednosti te da je zadaća sindikata zaštititi standard zaposlenih.
- U posljednje dvije godine ti su se koeficijenti istopili, naše plaće realno su pale i zadatak sindikata je da napravi sve što je u njegovoj moći da zaštiti cijenu rada svojih članova i da te plaće ostanu u nekoj mjeri, da životni standard ne bude ugrožen, poručio je Turalija u Otvorenom HRT-a.
Sindikati smatraju da bi povećanje osnovice trebalo pratiti rast troškova života, a naknada za prehranu posebno bi pomogla zaposlenicima s nižim primanjima. Turalija je kao primjer naveo spremačice koje zarađuju između 800 i 900 eura mjesečno, kojima bi dodatnih 65 eura značajno pomoglo u podmirivanju svakodnevnih troškova.
Vlada smatra da bi ispunjavanje svih zahtjeva predstavljalo preveliko opterećenje za državni proračun. Anita Zirdum, ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu, upozorila je da se mora voditi računa o svim javnim rashodima, a ne samo o plaćama zaposlenih u javnim i državnim službama.
- Sigurno je da je devet posto rasta osnovice sa 65 eura za 280 tisuća zaposlenih nešto što proračun ne može podnijeti. Proračun nije namijenjen isključivo za plaće u javnim i državnim službama. On je tu za 3,8 milijuna stanovnika RH - rekla je Zirdum.
Dodala je da Vlada ne isključuje mogućnost uvođenja naknade za prehranu, ali da se tek treba dogovoriti o njezinoj visini i odnosu prema povećanju osnovice. U pregovorima će se, među ostalim, uzeti u obzir i ovogodišnja inflacija, koja se procjenjuje na više od tri posto.
Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, upozorila je da se u raspravi o plaćama u javnim službama mora uzeti u obzir i stanje u privatnom sektoru. Prema njezinim riječima, razlika između prosječnih plaća u javnom i privatnom sektoru posljednjih se godina mijenjala, a pitanje povećanja primanja ne može se promatrati odvojeno od ukupnog stanja na tržištu rada.
Weber je navela da je razlika između prosječne plaće u javnom i privatnom sektoru 2017. godine iznosila 15,6 posto, dok je prošle godine bila veća od 30 posto. Ove se godine, prema njezinim riječima, smanjila na 26,7 posto.
Upozorila je i na velik udio zaposlenih koji rade za državu te istaknula da Hrvatska ima visoku masu plaća u javnom sektoru u odnosu na druge europske zemlje.
Istodobno, javne službe suočavaju se s nedostatkom radnika, što otvara pitanje kako organizirati sustav i privući potrebne zaposlenike. Weber smatra da je potrebno unaprijediti način vrednovanja rada i bolje prepoznati razlike u odgovornosti i zahtjevima pojedinih zanimanja.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović upozorio je na probleme u socijalnom dijalogu između sindikata i Vlade. Smatra da bi pregovori trebali voditi prema konkretnom dogovoru, a ne ostati na međusobnom iznošenju zahtjeva i protuprijedloga.
Jović se osvrnuo i na nedavni štrajk u Zagrebačkom holdingu i ZET-u, ocijenivši da je njime skrenuta pozornost na plaće i uvjete rada. Pregovori u ZET-u još traju, a sindikati traže rješenja za niz otvorenih pitanja.
Hoće li doći do štrajka u školama i drugim javnim službama, zasad nije poznato. Turalija je poručio da sindikati imaju mogućnost pokrenuti industrijske akcije, ali da prije odluke treba pričekati Vladinu ponudu.
Sljedeći krug pregovora trebao bi se održati idućeg tjedna, a rok za postizanje dogovora je 15. studenoga. Do tada bi trebalo biti jasnije postoji li prostor za kompromis ili će se spor oko plaća i materijalnih prava dodatno zaoštriti.
24sata © 2026
