Almena otkrio kada će se vratiti na teren i hoće li ostati u Splitu
Kada me Rakitić nazvao prije dolaska, moj menadžer mi je pokazao snimku finala Lige prvaka mladih. Stadion je bio pun navijača, što je neuobičajeno, a i kada su igrali u gostima u finalu, ispričao je Almena
Stanje splitskog stadiona Stadion Poljud posljednjih je godina predmet sve ozbiljnijih stručnih analiza koje pokazuju da je riječ o građevini u vrlo lošem tehničkom stanju. | Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
1/57
Stanje splitskog stadiona Stadion Poljud posljednjih je godina predmet sve ozbiljnijih stručnih analiza koje pokazuju da je riječ o građevini u vrlo lošem tehničkom stanju. | Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Stanje splitskog stadiona Stadion Poljud posljednjih je godina predmet sve ozbiljnijih stručnih analiza koje pokazuju da je riječ o građevini u vrlo lošem tehničkom stanju. | Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Foto Grad Split/Institut IGH
Foto Grad Split/Institut IGH
Problemi su rezultat kombinacije konstrukcijskih nedostataka, dugotrajnog izostanka sustavnog održavanja te višedesetljetnog utjecaja mora, vjetra i vremena. | Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Foto Grad Split/Institut IGH
Prvi detaljan uvid u stanje stadiona donio je elaborat o postojećem stanju iz travnja 2024., koji je izradio tim stručnjaka metalnih i betonskih konstrukcija pod vodstvom arhitekta Nenad Fabijanić, nasljednika autorskih prava na projekt legendarnog arhitekta Boris Magaš. | Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Stručnjaci su analizirali dokumentaciju koju je ranije pripremio Institut IGH te su je usporedili sa stvarnim stanjem na terenu. Rezultati su pokazali niz ozbiljnih problema na konstrukciji stadiona, osobito na krovu i armiranobetonskim elementima. | Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Poljud je izgrađen 1979. godine za potrebe Mediterranean Games 1979 i tada je predstavljao vrhunski inženjerski i arhitektonski pothvat. | Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
Njegova krovna konstrukcija izvedena je kao prostorna čelična rešetka prema njemačkom sustavu MERO, s rasponom od čak 206 metara. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Foto Grad Split/Institut IGH
Pokrov krova izrađen je od transparentnih ploča lexana, čiji je predviđeni vijek trajanja do 20 godina. Taj je rok odavno istekao, što se danas jasno vidi po brojnim oštećenjima i urušenim pločama. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Analize su pokazale da je konstrukcija tijekom desetljeća pretrpjela niz oštećenja. Utvrđeni su izvorni nedostaci, poput neriješenog sustava odvodnje, nepovezanih konstruktivnih elemenata i nedovoljnog zaštitnog sloja betona. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Uz to su se pojavili i brojni stečeni nedostaci: pukotine u betonu, degradacija materijala, korozija armature, deformacije nosive konstrukcije te neadekvatne improvizirane sanacije poput zapunjavanja pukotina kitom i pur-pjenom. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Voda je na mnogim mjestima prodirala u konstrukciju, što je dodatno ubrzalo koroziju i propadanje materijala. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Posebno zabrinjava stanje čelične krovne konstrukcije. Analiza je pokazala da čak 25 posto štapova konstrukcije više ne zadovoljava projektiranu nosivost. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Ukupno 1.438 štapova ima prekoračenu vlačnu nosivost, dok je kod 139 elemenata prekoračena tlačna nosivost. Na mnogim vijčanim spojevima i podkonstrukciji krova razvila se izražena korozija. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Već u izvješću iz 2018. godine upozoravalo se da je pokrov krova zajedno s podkonstrukcijom u najlošijem stanju te da postoji opasnost da snažni udari vjetra otkinu dijelove pokrova. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Osim problema s korozijom, stručnjaci su upozorili i na ozbiljan problem potresne otpornosti. Prema današnjim propisima potresne sile za koje se projektiraju zgrade višestruko su veće nego u vrijeme projektiranja Poljuda. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Analiza provedena prema suvremenoj normi pokazala je da postojeća konstrukcija ima oko 60 posto potrebne nosivosti. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Iako glavni nosivi elementi nisu potpuno otkazali, konstrukcija je osjetljiva u poprečnom smjeru i zahtijeva dodatne ukrutne elemente kako bi sigurno prenosila potresne sile u temelje. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Foto Grad Split/Institut IGH
Uz potrese i koroziju, najnovija stručna analiza dodatno je istaknula problem zamora materijala. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu profesor emeritus Ante Mihanović predstavio je analizu prema kojoj dugotrajno cikličko djelovanje vjetra, osobito snažne bure, postupno slabi čelične i armiranobetonske dijelove konstrukcije. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Taj fenomen tijekom projektiranja nije bio u prvom planu, ali je kroz gotovo pola stoljeća značajno utjecao na stabilnost konstrukcije. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Foto Ivo Cagalj/PIXSELL
Foto Ivo Cagalj/PIXSELL
Prema Mihanovićevu zaključku stadion se danas nalazi u stanju trajne sanacije, a potpuna rekonstrukcija postojećeg objekta iznimno je složen i skup zahvat. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Problemi su dodatno pogoršani činjenicom da stadion desetljećima nije sustavno održavan. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Prvo redovito održavanje trebalo je započeti deset godina nakon izgradnje, no takav program nikada nije proveden. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Foto Ivana Ivanovic/PIXSELL
Tijekom godina izrađivani su brojni projekti sanacije i izvješća o stanju konstrukcije, ali se većina preporučenih radova nikada nije realizirala. Zbog toga su se oštećenja postupno povećavala i danas predstavljaju ozbiljan sigurnosni i financijski izazov. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Foto Ivo Cagalj/PIXSELL
Svjesni složenosti situacije, država i Grad Split započeli su prve korake prema rješavanju problema. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina odobrio je 2024. godine 600.000 eura za izradu projektne dokumentacije potrebne za početak obnove stadiona. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Foto Grad Split/Institut IGH
Istodobno je Grad naručio izradu sveobuhvatne studije izvodljivosti koja bi trebala ponuditi dugoročno rješenje. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Gradonačelnik Tomislav Šuta najavio je tri moguća scenarija za budućnost stadiona: temeljitu rekonstrukciju postojećeg Poljuda, izgradnju potpuno novog stadiona na drugoj lokaciji. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Foto Ivo Cagalj/PIXSELL
Najčešće se spominje područje Brodarice ili rušenje postojećeg objekta i izgradnju novog stadiona na istoj lokaciji. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Foto Grad Split/Institut IGH
O konačnoj odluci trebali bi se izjasniti građani Splita na referendumu nakon završetka studije. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Foto Ivo Cagalj/PIXSELL
Istodobno se u raspravu uključio i Hajduk, čiji će pretplatnici uskoro dobiti anketu o infrastrukturnoj budućnosti kluba. | Foto: Grad Split/Institut IGH
U klubu ističu da se nogomet posljednjih desetljeća bitno promijenio te da moderni stadion i trening-kamp predstavljaju ključne uvjete za dugoročnu konkurentnost i financijsku stabilnost. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Foto Ivo Cagalj/PIXSELL
Foto Ivo Cagalj/PIXSELL
Foto Ivo Cagalj/PIXSELL
Foto Ivo Cagalj/PIXSELL
Sve dosadašnje stručne analize vode prema istom zaključku: Poljud je arhitektonski iznimno vrijedan i simbol grada, ali se nalazi u vrlo lošem tehničkom stanju. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Foto Grad Split/Institut IGH
Konstrukciju nagrizaju korozija, zamor materijala i posljedice desetljeća nedovoljnog održavanja. | Foto: Grad Split/Institut IGH
Foto Grad Split/Institut IGH
Foto Grad Split/Institut IGH
Budućnost stadiona zato ovisi o odluci hoće li Split uložiti ogromna sredstva u njegovu obnovu ili će grad krenuti u izgradnju potpuno novog nogometnog stadiona. | Foto: Grad Split/Institut IGH
