Legendarni Milkini prijenosi: Klizači su me učili elementima, pa sam nešto čak i naučila...

Prva dama hrvatskog sportskog novinarstva Milka Babović preminula je u 93. godini života. 

Rođena je u Skopju, a budući da joj je otac bio časnik, obitelj se često selila pa je živjela u Beogradu i Rumi, školu je pohađala u Sarajevu, a studij završila u Zagrebu.

POGLEDAJTE VIDEO: Hrvatska Zlatna pirueta

Pokretanje videa...

02:22

Lana petranović je hrvatska zlatna pirueta, trenira u Rusiji, gdje srela rusku mafiju, a u nozi ima mtalni šaraf | Video: 24sata/pixsell

Kćer Crnogorca i srijemske Njemice radila je kao reporterka i komentatorica na OI u Rimu 1960. i Münchenu 1972., na Zimskim olimpijskim igrama u Innsbrucku (1964. i 1976.), Grenobleu (1968.), a na ZOI u Sarajevu 1984. bila je zamjenica voditelja Press centra.

Bivša je atletičarka i velika ljubiteljica klizanja koja je zbog specifičnog komentiranja postala zaštitni znak televizijskih prijenosa umjetničkog klizanja. U početku Babović nije znala puno o klizanju pa je dolazila na treninge prije prijenosa kako bi joj klizači objašnjavali elemente, a čak je i kupovala knjige o pravilima klizanja.

- Ja sam zapravo s našim klizačima učila klizanje i elemente. Kupovala sam knjige, dolazila sam na treninge, crtali su mi i pokazivali koji je koji element. I nešto sam naučila - rekla je Milka Babović. 

U njezino vrijeme još su bile crno-bijele televizije pa je Babović gledateljima vjerno dočaravala kostime klizača i klizačica, a nerijetko je koristila riječ 'šljokice'.

Apsolutna legenda sportskog novinarstva u bivšoj Jugoslaviji i postojećoj Hrvatskoj, godinama je obasipala bogatstvom riječi sve koji su pratili umjetničko klizanje. Nakon što je Babović otišla u mirovinu, komentatori i komentatorice klizanja gotovo da su bili neprimjetni. 

Prije novinarske karijere Babović je imala iznimno uspješnu sportsku. Nakon Drugog svjetskog rata počela se baviti atletikom, a kasnije je obarala rekorde i osvajala medalje, posebno u sprintu. Bila je prvakinja u disciplinama 100 metara, 80 metara prepone, štafeti 4x100 metara i 4x200 metara.

Osim što je bila i aktivna članica Hrvatskog zbora sportskih novinara, prva sportska urednica na TV Zagreb i višestruka predsjednica sekcije sportskih novinara Hrvatskog novinarskog društva, cijeli život se borila na uklanjanju predrasuda prema ženama.

Bivša atletičarka proglašena je najboljom sportašicom Jugoslavije 1953. i 1955. godine i najboljom hrvatskom sportašicom po izboru Sportskih novosti 1952., 1953. i 1955. godine.