Poljud je zaštićen kao kulturno dobro, ali ga slabo održavaju...

Zbog opasnosti od pada Lexan ploča na gledatelje tijekom utakmice Hajduka i Gorice bila su zatvorena tri ulaza stadiona na Poljudu. Dosta to govori o stanju splitskog stadiona, no još i više o kompletnoj nogometnoj infrastrukturi, jer i takav Poljud je daleko najbolje što hrvatski nogomet ima. 

Iz Hajduka još uvijek ne znaju razmjere štete od orkanske bure koja je proteklog vikenda harala Dalmacijom, stoga su nam samo kratko poručili: 

- Sutra u 9:00 sati dogovoren je dolazak procjenitelja osiguravajuće kuće, tek nakon njihovog izvida moći ćemo znati kolika je šteta. 

Osiguravajuća kuća će pokriti trošak ponovnog postavljanja nekoliko razbijenih Lexan ploča na krovu stadiona, no za temeljitu sanaciju dotrajalog krova morat ćemo svi skupa očito pričekati neka bolja vremena. 

Poljudska ljepotica izgrađena je 1979. 

Stadion Poljud izgrađen je po projektu istaknutog hrvatskog arhitekta Borisa Magaša davne 1979. godine za potrebe Mediteranskih igara, nakon čega je na njega preselio Hajduk. Stadion poznati kao ''Poljudska ljepotica'' višestruko je zanimljiv zbog svoje  arhitektonske kompozicije, iz zraka gledano njegova je forma krug, dok izvana tribine izgledaju poput rastvorene školjke, koje pridržavaju armiranobetonska rebra. 

U vrijeme gradnje Poljud je komforom, jedinstvenim rješenjem krovne konstrukcije i vanjskim izgledom bio nenadmašan čak i u europskim okvirima, a zbog toga je 2015. godine i upisan na popis zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, no zub vremena i slabo održavanja učinili su svoje, pogotovo na krovnoj konstrukciji, koja je dotrajala i trebalo bi je u potpunosti promijeniti. I nije u pitanju tek prokišnjavanje, nego opasnost od urušavanja!

Bilo je raznih prijedloga, jadan od njih je da se umjesto postojećih Lexan ploča postave solarni paneli koji bi proizvodili električnu energiju i prikupljali kišnicu za zalijevanje travnjaka, a investicija bi se isplatila u 10-15 godina, no zapelo je, kao i obično, na papirologiji i novcu. Hajduk ne može sam, grad koji je vlasnik stadiona i trebao bi skrbiti o njemu bježi od svojih obaveza koliko može, o HNS-u ne treba ni trošiti riječi, a procedura ishodovanja novca iz europskih fonova traje i poprilično je komplicirana. Pogotovo ako se njome ne bave stručne osobe. 

Hajduk je u zadnjih nekoliko godina napravio niz zahvata na sanaciji i održavanju Poljuda, uložili su gotovo 40 milijuna kuna, koje mu je, treba i to istaći, grad Split najvećim dijelom i priznao tako što su ''prebili'' potraživanja za kredit, čime je Hajduk na koncu i zatvorio sve svoje obaveze prema gradu. Ostalo je još nekih 15-ak milijuna kuna otvorenih potraživanja Hajduka koje grad tek treba priznati. U 2019. je popravljen semafor, u 2018. promijenjen travnjak oštećen od Ultre i izgrađena dva pomoćna terena, godinu ranije popravljene su svlačionice i svi popratni sadržaji poput dvorane, ambulante, fitnes dvorane..., ranije je sanirana kompletna drenaža i navodnjavanje glavnog travnjaka, uvedeni brojači, barijere, video nadzor...

No i dalje je ostalo goruće pitanje krova, koji je u puno lošijem stanju nego se to znalo do zadnje bure. Krovna konstrukcija Poljuda također je jedinstvena po arhitektonskoj koncepciji, ali zbog toga i komplicirana za obnovu. Teška je nezamislivih 680 tona, ima površinu 18.000 m2, a dimenzije 205 x 47 metara činile su je u vrijeme gradnje najvećom te vrste u svijetu. Konstrukciju koja u potpunosti natkriva obje tribine drže 12.384 cijevna čelična štapa i 3.525 čvorne kugle te 20.000 m2 Lexana, transparentnog pokrova koji upija do 70% ultraljubičastih zraka, i tako sprječava prekomjerno zagrijavanje zraka pod krovom. Prilikom gradnje bilo je planirano da se Lexan ploče mijenjaju svako 20-ak godina, no to su bili tek planovi...