Ujedinjeni Maksimir i povijesno 'ne' gaženju hrvatskog ponosa

Prije točno 26 godina, 13. svibnja 1990. godine, trebao se odigrati derbi Dinama i Crvene zvezde na Maksimiru.

No neredi na stadionu i izvan njega bili su iskra koja je zapalila sve. Bilo je to povijesno "ne" gaženju hrvatskog ponosa i srpskoj hegemoniji, vrhunac težnje za nacionalnom slobodom i najava bezuvjernog opredjeljenja za samostalnošću što će biti realizirano godinu dana kasnije i plaćeno krvavom agresijom na Hrvatsku koju su branili i mnogi sudionici ovog nikad odigranog derbija.

"Domovinski rat je počeo na Maksimiru"

HTV je povodom 26. obljetnice nikad odigrane utakmice prikazao dokumentarni film Miljenka Manjkasa "Domovinski rat je počeo na Maksimiru", u produkciji Večernjeg lista i Intermedije. 

- Razgovarao sam sa sudionicima tog događaja: navijačima, policajcima, pripadnicima službe državne sigurnosti, novinarima, nogometnim dužnosnicima, analitičarima. Onima iz Hrvatske, ali i Srbije, Dinama, ali i Zvezde - kaže scenarist i redatelj filma Miljenko Manjkas za Večernji list.

- Zagrebačka policija do tada je osiguravala stotine sličnih i opasnijih masovnih okupljanja. Zašto je situacija izmakla kontroli i pretvorila se u pravi kaos, u kojem je policija tukla sve pred sobom, samo ne one samo koji su započeli nerede? Previše indicija ukazuje da su neredi bili planirani: slovenski izvori i predsjednik Milan Kučan, vrh policije na čelu sa Srbinom Petrom Đukićem, pripadnici Hrvatske policije i obavještajne službe – kaže Manjkas.

Milicajac je prvo napao Bobana

U dokumentarcu su prvi put prikazane snimke u kojima milicajac prvo napada Zvonimira Bobana, a tek onda mladi kapetan nasrće na njega.

- Svijet je obišla slika mladog reprezentativca Bobana kako nasrće na policajca. Međutim, slika na kojoj policajac najprije palicom brutalno i bez razloga napada Bobana ostala je skrivena u videoarhivama. Nekome je bilo u interesu da ona ne bude prikazana – otkriva Manjkas.

Bobanov volej odjeknuo je u svijetu, a CNN je utakmicu uvrstio među pet nogometnih susreta koji su promijenili svijet. 

Među Delijama i današnji srpski premijer Aleksandar Vučić

U Hrvatskoj su desetak dana prije utakmice Dinama i Zvezde održani prvi višestranački izbori na kojima je pobijedio HDZ s Franjom Tuđmanom. Na Maksimir je stiglo gotovo 3000 Delija, predvođenih ratnim zločincem Arkanom.

Imali su samo jedan cilj, provocirati i razbijati. 

Među njima je bio i današnji srpski premijer Aleksandar Vučić, tada 20-godišnjak, koji će uz svog mentora, ratnog huškača Vojislava Šešelja, pet godina nakon te utakmice obilaziti srpske paravojne postrojbe oko Sarajeva i sramotnim govorom u Glini 1995. godine obećavati da tzv. Krajina i Glina nikad neće biti Hrvatska.

- Mi smo uvijek bili spremni na tučnjavu u Zagrebu. No ovo je bilo nešto drugačije. Krenulo nas je više od 2000, a prvi incident dogodio se u Vinkovcima. Odmah smo znali da se u Zagrebu spremaju neredi - rekao je Vučić, koji je tada imao 20 godina.

- Kod nas je jačao srpski nacionalizam, a kod njih hrvatski pa su se navijači Dinama osjećali slobodno i moćno. Na stadionu se osjećala mržnja. Sukob Zvezdinih i Dinamovih navijača bio je tek manji obračun. Dinamovi navijači sa Sjevera utrčali su u teren, a nas je policija ispratila sa stadiona. Nije tu bilo gotovo nikakve naše krivnje - rekao je Vučić.

Delije su počele razbijati na Jugu i napali su malobrojnije hrvatske navijače koji nisu ustuknuli. Stali su pred divljačku hordu i primali batine. Režimska policija samo je gledala.

Arkan pucao na stadionu

No navijačima je bilo dosta gledanja. Provalili su na travnjak i krenuli prema južnoj tribini. Tek tada se u sve uključila policija koja je mlatila samo hrvatske navijače, koji su toga dana bili ujedinjeni. 

Nije bilo bitno tko je za Dinamo, Rijeku, Hajduk... Na Maksimiru su bili svi zajedno. To brutalno mlaćenje hrvatskih navijača više nije mogao gledati golobradi Dinamov kapetan Zvone Boban.

Negdje oko centra, uzeo je zalet, skočio i udario milicajca. Taj je udarac žestoko odjeknuo u svijetu, više nego i jedan Bobanov volej u bogatoj nogometno karijeri.

- Sjećam se svega s ponosnom. Tada sam riskirao karijeru, ali neki drugi, bezimeni navijači, riskirali su svoje živote. Opet bih udario onog milicajca, ali nisam htio biti nikakav heroj, samo sam reagirao na nepravdu koja je trajala godinama. Junaci su išli u rat, mi smo bili samo buntovnici - rekao je Zvonimir Boban u jednom od intervjua. 

Bivši Zvezdin čelnik Vladimir Cvetković prošle godine otkrio je kako je Željko Ražnatović Arkan pucao u zrak na Maksimiru kako bi spasio delegaciju Zvezde od linča Dinamovih navijača.

- Oni su incident pripremili unaprijed. Dragan Džajić i ja smo bili zarobljeni u loži. Navijači su bacili kiselinu na ogradu, niti jedna vatrogasna kola nisu imala vode. Rulja je krenula prema svlačionicama, a Arkan je izvadio pištolj i pucao u zrak. On je uplašio navijače - rekao je Cvetković u razgovoru za Kurir.

Arkan je samo godinu dana kasnije ubijao po Slavoniji i palio hrvatska sela, za što nikad nije odgovarao. 

Ahmetović: Nagovarali su me da pucam u Bobana

Milicajac kojeg je Boban udario tog dana bio je Refik Ahmetović.

On je na taj dan trebao biti slobodan. No pozvali su ga zbog straha od mogućih nereda. 

- Mogao sam ubiti Bobana. Napao me na radnom mjestu. Kuže ga je spasio jer ga je odvukao. Mi smo pokušali smiriti situaciju. Imao sam napunjen pištolj i kolege su me nagovarale da mu pucam u leđa - ispričao je Refik.

- Nisam očekivao takvu reakciju od Bobana. Neki su me nagovarali i nakon utakmice da "ispeglamo" Bobana, ali ja nisam htio - rekao je Ahmetović.

Dinamo i Zvezda igrali su i 1991.

Za mnoge, Domovinski rat počeo je na Maksimiru. 

- 13. svibnja dio je točke na "i" generacije 1990. koja je u sebi nosila revolt protiv tadašnjeg režima. Toga dana dala je poticaj stvaranju hrvatske države - rekao je Zlatko Kranjčar na jednoj obljetnici događaja na Maksimiru. 

Za one druge, događaji 13. svibnja 1990. godine nisu bili početak rata.

Nakon toga odigrano je cijelo prvenstvo. Dinamo je pobijedio Zvezdu 3-2 i to 18. svibnja 1991. godine, dan prije održavanja referenduma o samostalnosti u Hrvatskoj, ali tada nije bilo Delija na Maksimiru.