Njih tu ima, ne samo ovi koji su došli u zadnjim izbjegličkim valovima, nego ih ima i u drugoj ili trećoj generaciji doseljenika iz bliskoistočnih i zemalja Magreba. Ima i ljudi koji su već inficirani radikalizmom. Nisu to nužno spavajući agenti, ali ćelije mogu biti i pojedinci, tzv. usamljeni vukovi. Te ljude se radikalizira i angažira za napade, govori nam Ante Letica
Američki i drugi zapadni sigurnosni dužnosnici prate zabrinjavajuće znakove da bi Iran mogao preko svojih prosvjednika i terorističkih grupa pokrenuti osvetničke napade na američke ciljeve u Europi i na Bliskom istoku ako predsjednik Trump naredi velike zračne udare protiv Irana, piše New York Times.
Dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti kako bi mogli raspravljati o povjerljivim obavještajnim procjenama, kažu da još nisu otkrili nikakve konkretne planove u tijeku. No, ističu da pojačana „razmjena informacija” — obavještajni izraz za elektroničke presrete komunikacija terorista - ukazuje na određenu razinu planiranja i koordinacije napada.
Prijetnje su brojne. Među obavještajnim i protuterorističkim dužnosnicima postoji zabrinutost da bi Teheran mogao uključiti Hutije u Jemenu da obnove napade na zapadnu brodsku plovidbu u Crvenom moru. Također postoji zabrinutost u Europi da bi spavačke ćelije Hezbollaha ili čak Al-Qaida i njeni šahidi mogli dobiti naredbu za napad na američke baze ili veleposlanstva.
Sigurnosni stručnjak i bivši šef operative SOA-e Ante Letica, govori nam da su teroristički napadi definitivno mogući i da uvijek treba opreza zbog događanja na Bliskom istoku.
- Jedan od razloga napada na Iran nije samo promjena režima ili nuklearni ili balistički program nego i demontaža iranskih posrednika i terorističkih grupa kao što su Hamas i Hezbollah. Tu bi se mogla uključiti i Al Kaida koja nije u dobrim odnosima sa šijitskim Iranom. Ipak, ona je bila poražena u Iraku gdje je došao ISIL i sada je moguće da se Al Kaida uključi kako bi se vratila na scenu. Tako da je sve to moguće, uvijek kada se nešto dogodi na Bliskom istoku, a pogotovo potencijalni napad na Iran, moglo bi doći do takve reakcije. Sve te terorističke grupe bi na taj način mogle pomoći Iranu, ali i sebe etablirati - govori nam Letica te upozorava da ekstremističkih elemenata već ima u Europi.
- Njih tu ima, ne samo ovi koji su došli u zadnjim izbjegličkim valovima, nego ih ima i u drugoj ili trećoj generaciji doseljenika iz bliskoistočnih i zemalja Magreba. Ima i ljudi koji su već inficirani radikalizmom. Nisu to nužno spavajući agenti, ali ćelije mogu biti i pojedinci, tzv. usamljeni vukovi. Te ljude se radikalizira i angažira za napade. To su ljudi koji djeluju samostalno, a postoje i ćelije kojih ima u Europi. Oni su trenutačno pasivizirani, ali bi se mogli aktivirati - govori nam Letica te dijeli isti stav kao i SOA koja je u svom izvješću iz prošle godine objavila da je prijetnja terorizma u Hrvatskoj niska, ali se mogućnost provedbe terorističkog napada (prvenstveno samostalnih napadača) nikada ne može isključiti.
Isključuje mogućnost izravnog pomaganja Irana Al Kaide, ali bi uz sve vjerske razlike mogli pronaći bonum commune u kontekstu napada na islam i muslimane.
- Oni si ne bi izravno pomagali, ali bi Al Kaida napad na muslimane mogla iskoristiti za povratak na scenu. Nije je bilo jedno vrijeme zbog likvidacije njihovih vođa u Afganistanu i Iraku, ali postoje ostaci koji su formirali silu. Ona je prisutna u Iranu na granici s Afganistanom i moguća je njena aktivacija. Jednostavno, obavještajne službe uvijek računaju na mogućnost terorizma kada se nešto dogodi na Bliskom istoku - govori nam Letica.
Iran je tijekom posljednjih nekoliko desetljeća razvio složene obavještajne i terorističke operacije u Europi koje sežu daleko izvan klasičnog diplomatskog djelovanja. Teheran aktivno koristi svoje službe poput Ministarstva obavještajnih i sigurnosnih poslova (MOIS) i Jedinice Quds u okviru Iranske revolucionarne garde kako bi prikupljao obavještajne podatke, pratio iranske disidente u izbjeglištvu i vršio pritisak na protivnike režima diljem EU‐a. Europski parlament i sigurnosne službe više su puta upozoravali da Iran također koristi kriminalne mreže kao posrednike za izvođenje nasilnih akcija, uključujući i udruživanje s organiziranim kriminalom u Švedskoj kako bi ciljao izraelske i židovske mete ili druge “prijetnje” koje Teheran smatra neprijateljima.
Jedan od najpoznatijih primjera takvih operacija je slučaj “Operacije Marco Polo” i uhićenje iranskog diplomata Asadullaha Asadija. On je služio u iranskoj ambasadi u Beču, 2018. je uhićen na cesti u Njemačkoj dok je prenosio eksploziv i novac svojim suradnicima u Belgiji s ciljem da polože bombu na skup iranskih disidenata u Villepinteu u Francuskoj. Belgijsko je tužiteljstvo utvrdilo da je djelovao po nalozima iranskih obavještajnih službi i da je vodio mrežu agenata u najmanje 11 europskih zemalja, što je dovelo do njegove presude na 20 godina zatvora za pokušaj terorističkog napada i sudjelovanje u terorizmu. Oslobođen je 2023. u razmjeni za Oliviera Vandecasteelea, belgijskog humanitarnog radnika koji je uhićen u Iranu 2022. godine, optužen za špijunažu, pranje novca i krijumčarenje valute te 2023. osuđen na 40 godina zatvora.
- Iran i Sepah su bili prisutni u BiH tijekom rata, a Hezbollah je slao borce. Oni su sigurno ostavili tragove od tih vremena, svojevrsna otvorena vrata. To se očituje kroz diplomatska i konzularna predstavništva. Sada je pitanje kako i na koji način djeluju jer iranske službe djeluju na drugačiji način od drugih država. Jedno vrijeme je njihova zadaća bila prikazati Iran kao državu koja ne podržava terorizam, pogotovo u kontekstu Al Kaide, talibana i Afganistana - rezonira Ante Letica.
Što se tiče samog potencijalnog rata sa SAD-om, sigurnosni stručnjak upozorava da Iran nije ni Saddamov Irak ni Gadafijeva Libija.
- To je puno ozbiljnija država. Imali ste ove prosvjede pa je režim preživio. Tu je bitan ruralni Iran gdje Ali Khameneji ima podršku. Nema u Iranu trenutačno kritične mase koja bi iznutra srušila režim jer se tako režimi i ruše. Naravno, Iran nema skoro nikakve šanse protiv SAD-a i Izraela, ali treba pojasniti da Washington ne planira kopnenu invaziju kao u Iraku ili Afganistanu - zaključio je Letica.
Za iransko djelovanje u inozemstvu zaduženo je više sigurnosnih i obavještajnih struktura koje djeluju koordinirano, ali s različitim ulogama. Ključni operativni instrument je Quds Force, posebna jedinica unutar Iranske revolucionarne garde (IRGC), odgovorna za provođenje prikrivenih operacija izvan Irana, suradnju s partnerskim i proxy-skupinama poput Hezbollaha, milicija u Iraku ili Houthija u Jemenu te za logistiku, obuku i financiranje savezničkih aktera.
Paralelno s tim djeluje Ministarstvo obavještajnih i sigurnosnih poslova (MOIS), civilna obavještajna služba zadužena za prikupljanje podataka u inozemstvu, nadzor iranske dijaspore i disidenata, kontraobavještajne aktivnosti te operacije koje se ponekad provode pod diplomatskim pokrićem. U pojedinim slučajevima europske istrage pokazale su da su iranske diplomatske misije korištene kao platforme za obavještajne operacije.
24sata © 2026
