Svjetski čelnici stigli u München. Plenković se sastao s Rubiom: Razgovarali smo o nizu izazova

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je na 62. Münchensku sigurnosnu konferenciju s jasnim ciljevima: pojačati međunarodni pritisak na Rusiju, osigurati konkretnu vojnu pomoć i demonstrirati jedinstvo s europskim partnerima. Njegov posjet, koji se odvija uoči četvrte godišnjice ruske invazije. 

Opširnije pročitajte OVDJE. 

Francuski predsjednik Emmanuel Macron iznio je u petak svoju viziju Europe kao geopolitčke sile koju će drugi "veliki igrači" poštivati samo ako bude jaka u obrani, tehnologijama i proizvodnji svega što joj je potrebno.  

"Želimo li da nas se ozbiljno shvaća moramo pokazati nepokolebljivu predanost obrani vlastitih interesa", rekao je Macron na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.

"To počinje s nastavkom potpore Ukrajini, ali se mora nastaviti odbacivanjem neopravdanih carina i neutemeljenih zahtjeva na europskom tlu", dodao je, referirajući se na američke carine i na kritike Washingtona da Europa guši slobodu govora i popušta masovnim migracijama.

Spomenuo je kritičare koji kažu da je stari kontinent zastario i rascjepkan, da mu je gospodarstvo previše regulirano, a društva "plijen barbarskih migracija koje narušavaju njezine tradicije".

"Europa mora naučiti biti geopolitička sila, to dosad nije bilo u našoj DNA...", rekao je Macron pred visokim političkim i vojnim dužnosnicima. "Ali, moramo prestati iza zatvorenih vrata pričati o tome koje su naše zadaće i početi isporučivati rezultate".

Kao primjer što snažna i jedinstvena Europa može postići istaknuo je Ukrajinu koja bez europske pomoći ne bi izdržala u četverogodišnjem ratu s Rusijom.

Macron smatra da ključ za završetak rata nije u ispunjavanju ruskih zahtjeva, nego u još jačem pritisku na Rusiju koja je ekonomski iscrpljena i posve ovisna o Kini.

"Ovo je vrijeme za drskost. Ovo je vrijeme za snažnu Europu", istaknuo je i dodao da "neće biti mira bez Europe, jer je Europa dio rješenja"

No, upozorio je da će se kontinent i nakon rata morati nositi s "agresivnom" Rusijom na svojim granicama, pa mora osmisliti novu sigurnosnu arhitekturu. "Naše sigurnosne interese moramo definirati mi, a ne netko drugi", naglasio je Macron.

Dodao je da bi dio te arhitekture trebalo biti i nuklearno odvraćanje, sposobnost koju u Europi imaju samo Francuska i Velika Britanija i potvrdio da s drugim europskim čelnicima razgovara o tome kako tu sposobnost proširiti na druge zemlje.

Američki državni tajnik Marco Rubio sastao se u petak u Muenchenu na marginama sigurnosne konferencije s premijerima Danske i Grenlanda, Mette Frederiksen i Jens-Frederikom Nielsenom, kako bi s njima razgovarao o Grenlandu, otoku kojemu je predsjednik Donald Trump prijetio aneksijom.

Trump je nedavno zaprijetio carinama europskim zemljama koje se protive tomu da SAD zbog zaštite svoje nacionalne sigurnosti preuzme kontrolu nad Grenlandom, autonomnim teritorijem u sastavu Danske.

Kasnije je povukao prijetnje i isključio vojno osvajanje najvećeg otoka na svijetu. 

"Konstruktivni razgovori s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom", napisala je na X-u Mette Frederiksen.

Sastanak koji je trajao petnaestak minuta, po jednom američkom izvoru, održan je dalje od novinara, a nikakve pojedinosti o razgovorima nisu još objavljene.

"Nalazili smo se u središtu velike rasprave o sigurnosti u našoj regiji i od samog početka smo izjavili da smo spremni preuzeti svoj dio odgovornosti u tom pogledu. Stoga se podrazumijeva da moramo sudjelovati na konferenciji" u Muenchenu o sigurnosti, izjavio je grenlandski premijer po dolasku u Njemačku.

U glavnom gradu Bavarske danska je premijerka Frederiksen pozvala na "značajno jačanje Europe" u obrani, napominjući da se Sjedinjene Američke Države trajno distanciraju od europskog kontinenta.

„Amerikanci su bili vrlo iskreni: od Trumpovog inauguracijskog govora do nove sigurnosne i obrambene strategije, prijetnji Grenlandu, sve ukazuje na jedan smjer, naime da se Sjedinjene Države, nažalost, trajno udaljuju od Europe", dodala je.

Kalifornijski guverner Gavin Newsom žestoko je kritizirao američkog predsjedniku Donalda Trumpa na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u petak, pozivajući njegove protivnike na snažniji otpor, ali i na strpljenje.

Demokrat je u bavarskoj prijestolnici u raspravi o klimatskoj politici rekao da je Trump „privremen” te će „otići za tri godine”. 

Newsom je istaknuo kako po pitanju zaštite okoliša i klime u povijesti SAD-a nikada nije bilo "razornijeg predsjednika".

Komentirajući Trumpovo ukidanje energetskih i ekoloških propisa, Newsom je ustvrdio da predsjednik "ustraje u gluposti" te da "pokušava rekreirati 19. stoljeće".

Trump je u četvrtak najavio da će američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) poništiti ključnu procjenu kojom je šest stakleničkih plinova kategorizirano kao zagađenje zraka štetno za zdravlje ljudi, što predstavlja snažan udarac naporima u borbi protiv klimatskih promjena, piše agencija dpa.

Newsom je upozorio da građani već trpe posljedice loše kvalitete zraka, sve češćih šumskih požara i poplava, ukazujući na brojne klimatske katastrofe koje pogađaju SAD.

Newsoma se u javnosti često smatra potencijalnim predsjedničkim kandidatom Demokratske stranke za izbore 2028. godine.

Kao guverner Kalifornije on predvodi najmnogoljudniju i ekonomski najmoćniju saveznu državu SAD-a, a pozornost privlači i čestim verbalnim napadima na Trumpa putem društvenih mreža.

Kao i tijekom prošlomjesečnog nastupa na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, Newsom je u Muenchenu pozvao na izravno suprotstavljanje Trumpu, tražeći odgovornost i od poslovnih lidera.

"Moramo istupiti s više jasnoće i uvjerenja te moramo biti dosljedniji", poručio je.

U Davosu je Newsom dospio na naslovnice kritizirajući, prema njegovim riječima, "pokoran stav" europskih čelnika prema Trumpu. "Vrijeme je da se uozbiljimo i prestanemo biti suučesnici. Vrijeme je da ostanemo uspravni, čvrsti i pokažemo karakter", zaključio je Newsom.

Hrvatska želi da svi oni koji su privrženi demokraciji i globalnom poretku utemeljenom na međunarodnom pravu ostanu na istoj strani, izjavio je u petak premijer Andrej Plenković govoreći o narušenim odnosima Europe i SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trumpom.

Trump je u prvoj godini mandata svrgnuo venezuelskog predsjednika, drugim zemljama Latinske Amerike zaprijetio sličnim postupcima, uveo carine saveznicima i suparnicima te otvoreno govorio o aneksiji Grenlanda, potez koji bi zapravo doveo do kraja NATO-a.

U izjavi novinarima na marginama sigurnosne konferencije u Muenchenu, Plenković je rekao da europski partneri i dalje pružaju ruke SAD-u, no da tek treba vidjeti kako će se suradnja dalje razvijati.

"Činjenica je da se svijet mijenja, da su tradicionalna savezništva malo manje čvrsta nego ranije, da ima puno kriza, ratova, agresije, kršenja međunarodnog prava, da cijeli globalni sustav upravljanja koji počiva na multilateralizmu i poštivanju vladavine prava ima u ovom trenutku ozbiljne nedostatke", rekao je Plenković.

"Zato je važno da oni koji su privrženi demokraciji, temeljnim načelima na kojima počiva međunarodni poredak nakon Drugog svjetskog rata budu i dalje na istoj strani. To je ono što Hrvatska želi i za što se zalaže", dodao je.

Tradicionalni skup svjetskih čelnika u glavnom gradu Bavarske odvija se u vrijeme narušenih transatlantskih odnosa pod Trumpom čiji su potezi u prvoj godini mandata izazvali zabrinutost partnera u NATO-u. 

Otvarajući skup, njemački kancelar Friedrich Merz se ranije u petak zauzeo za snažniju i sigurnosno samostalniju Europu te pozvao Sjedinjene Države da zajedno poprave povijesno snažne veze.

Merz je priznao da podjele postoje i istaknuo da "borba MAGA (Make America Great Again) kulture u SAD nije naša borba i ne vjerujemo u carine i protekcionizam, nego u slobodnu trgovinu".

No, obje strane Atlantika moraju znati da smo zajedno snažniji, istaknuo je kancelar pred okupljenim čelnicima, uključujući visoke američke dužnosnike.

Američku viziju globalnih i odnosa s Europom iznijet će u subotu u Muenchenu državni tajnik SAD-a Marco Rubio.

S njime se Plenković bilateralno sastao na marginama konferencije i novinarima kasnije izjavio da su istaknuli odličnu obrambenu suradnju dviju država, budući da SAD značajno sudjeluje u opremanju hrvatske vojske dok prelazi s istočne na zapadnu tehnologiju.

Spomenuo je i uspješnu suradnju u energetici, posebno ulaganja i dizanje kapaciteta LNG terminala u Omišlju gdje oko 66 posto brodova dolazi iz SAD-a.