Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Bi li centar Zagreba mogao izgledati kao Copenhagen?

Kako napreduje pilot projekt revitalizacije i energetske obnove Donjeg grada te koje su prepreke prilikom uređenja fasada povijesnih spomenika kulture u gradskoj jezgri?

Foto: Regea
1 komentara

Revitalizacija i energetska obnova Donjeg grada je projekt Grada Zagreba i Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, a obuhvaća 15 zgrada spomenika kulture u pilot bloku Klaićeva-Medulićeva-Deželićeva-Kačićeva. Obnova je planirana tijekom 2016. godine.

Energetska obnova zgrada uključuje ugradnju toplinskog fasadnog sustava na dvorišna pročelja, ugradnju toplinske izolacije na podu tavana ili potkrovlju te rekonstrukciju kompletne vanjske stolarije. Rekonstrukcija pročelja zgrada izvodi se u skladu s konzervatorskim smjernicama. Svi građevinski elementi koji će se rekonstruirati zadovoljavat će stroge kriterije energetske učinkovitosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Zašto je obnova zgrada zagrebačkog centra spora?

Prepreke u realizaciji projekta predstavljaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi kao i veliki broj vlasnika/suvlasnika samostalnih uporabnih cjelina. Poseban problem predstavlja vlasništvo koje nije etažirano pa čak i legalnost građevine (dograđenih, prenamijenjenih prostora) koja u aktualnom postupku nije zakonski regulirana.

Značajnu prepreku predstavlja i slaba financijska moć pojedinih suvlasnika stambenih zgrada te pojava dodatnih radova koji nužno ne utječu na energetsku učinkovitost, a rezultat su dugog niza godina neadekvatnog održavanja te tako poskupljuju investiciju. Pročelja zgrada, prvenstveno žbuke, su u jako lošem stanju te ih treba obnoviti sukladno uvjetima nadležnog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode dok njihova obnova ne utječe značajno na energetsku učinkovitost.

U Hrvatskoj je 43,83% zgrada izgrađeno prije 1970. godine

Značajnu prepreku predstavlja i slaba financijska moć pojedinih suvlasnika stambenih zgrada te pojava dodatnih radova koji nužno ne utječu na energetsku učinkovitost, a rezultat su dugog niza godina neadekvatnog održavanja te tako poskupljuju investiciju. Pročelja zgrada, prvenstveno žbuke, su u jako lošem stanju te ih treba obnoviti sukladno uvjetima nadležnog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode dok njihova obnova ne utječe značajno na energetsku učinkovitost.

Uz spomenute, izazov u energetskoj obnovi zgrada u širem centru Zagreba predstavlja i pouzdanost građevine koja je rezultat projektiranja, građenja, održavanja i rekonstrukcija koje su nastajale tijekom životnog vijeka građevine. U Hrvatskoj ukupno 43,83% zgrada pripada razdoblju izgradnje do 1970. godine, što znači da su dosegle ili premašile svoj proračunski uporabni vijek. Te zgrade nisu projektirane kao potresno otporne zgrade. Prije nego se pristupi energetskoj obnovi potrebno je utvrditi stupanj pouzdanosti zgrade, odnosno ima li uopće smisla energetski obnavljati zgradu koja je previše oštećena.

U prvoj fazi provedbe projekta izrađena je projektna dokumentacija. U drugoj fazi, koja je trenutno u provedbi, planira se izrada instrumenata financiranja kako bi se omogućila energetska obnova većeg broja zgrada i izvan područja Donjeg grada. Ovi instrumenti trebaju biti razvijeni u suradnji s tijelima nadležnima za fondove Europske unije te financijskim institucijama.

 

 

 

Tema: Green Living

Možda vas zanima i ovo:
Message