Cijela misija za Curiosity ovisi o "ludom" slijetanju na Mars

Rover Curiosity će sljedećeg vikenda sletjeti na Mars u područje Galeova kratera širokog 154 kilometra. Ta je lokacija izabrana zbog njegove geografske i geološke raznolikosti. Robot vrijedan 2,5 milijarde dolara istraživat će područje bogato mineralima, a koje je možda bilo pod utjecajem vode. 

No, da bi misija uopće mogla početi Mars Science Laboratory (MSL) mora sigurno sletjeti. Inženjeri u NASA-i, odlučili su se na potpuno novi pristup. Robotsko vozilo teško 900 kilograma prema Marsu će stići zaštićeno kapsulom, a u atmosferu će ući brzinom od 20.000 km/h. Sva ta energija mora se odbaciti, kako bi rover sedam minuta kasnije mogao voziti brzinom od 1 m/s. 

U prvom dijelu slijetanja kapsula će morati prilagoditi kut, a uz pomoć potisnika letjeti kroz gornji sloj atmosfere. Donji dio kapsule zagrijat će se na više od 2000 stupnjeva dok će prolaziti kroz atmosferu Marsa, a potom će se kapsula izravnati na 11 km visine. 

U tom trenutku kapsula je usporila na 1400 km/h te se aktivira i snažni padobran, a pola minute kasnije od letjelice se odvaja toplinski štit.

- Dok se to ne dogodi, radar Curiosityja ne vidi površinu Marsa, kaže Matt Wallace, koji vodi sustav slijetanja. Dodaje kako rover mora "mekano" sletjeti, a da je za to najbitnije znati visinu i brzinu. 

Uz pomoć padobrana rover i dalje usporava, a potom se "nebeska dizalica" koja drži rover odvaja od padobrana i usporava uz pomoć potisnika. Na visini od 20 metara dizalica spušta rover, odvaja se od njega te će odletjeti i na sigurnoj udaljenosti se razbiti. 

Cijeli ovaj sustav je automatiziran i unaprijed programiran jer nije moguće to raditi uživo zbog udaljenosti između Zemlje i Marsa i kašnjenja u signalu od 14 minuta, piše BBC.