Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Energetska obnova Hrvatske: novi zeleni život starih zgrada

90% postojećih zgrada postojat će i 2050. godine. Europa zahtijeva od svake države članice pripremanje ‘nacionalne strategije energetske obnove’ s ciljem smanjenja potrošnje energije u zgradarstvu do 80%

Foto: Zlatko Pavelić
0 komentara

Najzelenija zgrada je ona koja već postoji” rekao je Carl Elefante, direktor održivog razvoja arhitektonskog studija Quinn Evans Architects.

U Hrvatskoj ukupno 44% zgrada pripada razdoblju izgradnje do 1970. godine, a slično je i u ostatku Europe. Činjenica je da će 9 od 10 postojećih zgrada i dalje postojati i 2050. godine, one neće nestati. Ako želimo ostvariti ambiciozan cilj koji je pred nas postavila Europa da do 2050. smanjimo potrošnju energije u zgradarstvu do 80%, onda smo s dubinskom energetskom obnovom zgrada trebali započeti jučer.

Foto: Green Living Premda nove zgrade za grijanje i hlađenje u prosjeku troše 3-5kWh/m2 godišnje, a stare i pet puta više, istraživanja pokazuju da postojeća zgrada gotovo uvijek ima manji negativan utjecaj na okoliš nego novoizgrađena zgrada. Novoj zgradi, ovisno u kojoj mjeri bila izgrađena prema zelenim principima gradnje, potrebno je 10 do 80 godina da neutralizira svoj negativan ugljični otisak. 

Ako i zanemarimo apstraktne rezultate istraživanja, složit ćemo se da je očuvanje zgrada važno s povijesnog aspekta, jer nas one podsjećaju na našu dugu i dinamičnu prošlost, umijeća arhitekata i građevinara koji su se u izgradnji ravnali pragmatičnošću, učinkovitošću i prirodnom zelenom mudrošću i prije ere termostata.

Rok za pripremu nacionalne strategije energetske obnove je travanj 2017.

S ciljem donošenja dugoročne strategije obnove domova i komercijalnih zgrada, prema visokim standardima energetske učinkovitosti, Europa zahtijeva od svake države članice pripremanje ‘nacionalne strategije energetske obnove’ do travnja 2017. Podršku hrvatskoj Vladi u donošenju ove dugoročne strategije energetske obnove daje projekt Build Upon, koji se provodi u 13 zemalja Europske unije, među kojima i u Hrvatskoj, a u potpunosti je financiran iz programa Obzor 2020. 

„Projekt BUILD UPON izvrsna je platforma za dijalog svih dionika u energetskoj obnovi zgrada, od zakonodavca, preko izvođača, pružatelja energetske usluge, predstavnika građevinske industrije, financijskog i javnog sektora, obrazovnih institucija te naposljetku i samih građana koji su korisnici zgrada, a ujedno i potencijalni investitori u energetsku obnovu.​ Uloga ministarstva u ovom projektu biti će da usmjerava proces sektorskog dijaloga prema rješavanju postojećih barijera za dugoročnu integralnu obnovu zgrada te iznalaženju inovativ​nih politika i mjera kojima će se ostvariti postavljeni ciljevi energetskih ušteda u zgradama, smanjenje emisije CO2 kao i pozitivni učinci povećane građevinske aktivnosti na bruto domaći proizvod, zapošljavanje i prihode državnog proračuna“, istaknula je Irena Križ Šelendić iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Foto: Zlatko Pavelić Zadatak nije nimalo lak. Voditelj projekta za Hrvatsku, Alan Perl otkriva koje je prepreke potrebno savladati kako bi se u predviđenom roku ponudila adekvatna rješenja za realizaciju ovog ambicioznog plana. 

“Prvi problem je u tome što se sve zgrade ne mogu obnoviti na isti način. Drugi problem je što obnova ne uključuje samo krov, fasadu i prozore, nego i ono što se nalazi unutra -  ventilaciju, grijanje, rasvjetu, pripremu potrošne tople vode. Treći problem je trošak investicije. Ljudi nemaju novaca da obnove sve” objašnjava Perl, koji rješenje vidi prvenstveno u kreiranju svijesti i edukaciji. “Od javne administracije, projektanata, izvođača radova do korisnika zgrada, svima mora biti jasno da izgrađujemo ugodniji okoliš, stvaramo ljepše zgrade, omogućujemo znatne uštede prilikom korištenja te povećavamo vrijednost objekata nakon obnove. Sada treba iskoristiti subvencije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji sufinancira projekte energetske obnove zgrada. Želimo potaknuti i banke da nude „zelene“ kredite namijenjene za obnovu zgrada” zaključuje Perl.

Prilika za sve - od izvođača do korisnika zgrada

Predviđa se da bi proces energetske obnove zgrada u EU otvorio 2 milijuna novih radnih mjesta u građevinskom sektoru do 2020. Energetska obnova postojećih zgrada mogla bi smanjiti ukupnu potrošnju energije u EU za 5-6% i smanjiti CO2 emisije za 5%. 

O urbanom ekološki osviještenom načinu života pratite na: Green Living

Tema: Green Living

Možda vas zanima i ovo:
Message