Pula, we have a problem: Traže sonde s porukama učenika koje su lansirali 20.000 metara u vis

Nije Huston već Pula. Upravo iz Pule su u ponedjeljak poslijepodne poslane dvije atmosferske sonde u bliski svemir. Riječ je o projektu Astronomske udruge Vidulini na čelu s Marinom Tumpićem.

Pokretanje videa...

02:14

Sonda iz Pule | Video: Srećko Niketić/PIXSELL

- Cijela priča oko lansiranja automatskih bespilotnih letjelica i istarskog svemirskog programa najvažnija je stvar koja kritično nedostaje našem društvu, a to je ponukati ljude na razmišljanje, potaknuti ih da svoje ideje na neki način gaje i da ih mogu ostvariti ako to žele. Mi u Astronomskom društvu Vidulini kroz istarski svemirski program koji je utemeljen još 2009. godine cijelo vrijeme radimo ovakve ili slične stvari. Razmišljamo, vrtimo ideje u glavi i realiziramo ih - objasnio nam je Tumpić.

Učenici su dio projekta

Dodao je kako je cilj stvoriti nešto što je drugačije i što nitko ne radi, a to je otići u visinu od 30-40 kilometara.

- U šali kažemo kako čovjek na Marsu bez opreme ne može preživjeti  ali prije bi preživio na Marsu nego tamo gdje mi šaljemo ove letjelice. Šaljemo ih u, za čovjeka smrtonosno okružje, u opasno područje a to je bliski svemir na visini od preko 20.000 metara i to je najbliže što se možemo približiti svemiru bez stotina milijuna dolara - tumači za laike Tumpić. Uz njega, na projektu je, rekao je, radilo oko 140 ljudi.

- Pulska Industrijsko-obrtnička škola uključena je kao partner u projektu te smo sonde poslali ispred škole. U školi edukativno radimo centar za svemirska istraživanja i na taj način obogaćujemo obrazovni proces. Na žalost, djeca i javnost zbog općenite situacije nisu mogli prisustvovati tom nejverojatnom trenutku. Osim nekoliko računala te izrađenih sondi, za lansiranje su nam bili potrebni baloni s helijem, sva silna organizacija u koje su bile uključene neke osnovne i srednje škole, pet sveučilišta, tri istraživačka insituta te druge organizacije - kaže Tumpić i dodaje:

- Cilj svega ovoga je velika ljudska znatiželja. S povratkom sondi imat ćemo preko četrdesetak parametara o tome kakvo je stanje u sondi, oko sonde, što se događa s našim eksperimentima (od biologije, kemije, fizike, tehnike...), kakvi su to uvjeti smrtonosni za čovjeka i kako će reagirati na sve to naša oprema.

8

Od samog osnivanja astronomske udruge ovo su deveta i deseta sonda po redu koja je poslane u bliski svemir. Za sonde je bio zadužen Gabriel Eman, diplomirani inžinjer elektrotehnike.

- U sondama imamo dva sustava, jedan u kojem moramo naći sondu kako bismo dobili povratne informacije, a drugi sustav šalje preko radijske frekvencije sve podatke, pa ćemo sondu cijelo vrijeme imati na ekranu računala. Sonde će, prema našim procjenama nakon nekoliko sati pasti u okolici Žminja a to je 25 kilometara zračne linije. Svrha je zapravo prikupljanje podataka i uvid možemo li mi sve to skupa napraviti s najobičnijom elektronikom koju možemo kupiti u najobičnijoj prodavaonici. Sonde su izrađene od stirodura, a unutra je posložena sva potrebna elektronika. Za izraditi sondu trebalo mi je oko 2 tjedna po 4-5 sati dnevno - otkrio nam je na kraju Eman.

'Djeca žele da se čuje i njihov glas'

U ovaj su projekt, inače, uključeni i učenici iz cijeloga Balkana, a okupio ih je zagrebački profesor geografije Dejan Nemčić. Kako smo već pisali prije dva tjedna, Nemčić se uključio u projekt kako bi njegovi učenici u OŠ Ivo Andrić na satovima geografije proučavali Zemlju iz svemira. No njegovi, te učenici brojnih škola iz cijele regije napisali su poruke mira koje su simbolično u sondi poslali u svemir. 

 - Djeca žele mir i da se čuje njihov glas. Željeli smo da sami napišu i nacrtaju kako vide sebe u današnjem svijetu i budućnosti. Posebno želimo razvijati mir i povezanost na Balkanu te ću na tome raditi i u budućnosti jer sam vidio da učitelji zajedno mogu učiniti mnogo više od političara - kazao je Nemčić za 24sata.

Jeste li vidjeli dva krilata objekta?

Nedugo nakon lansiranja objavljeno je kako letjelice - traže. Lansiranje je bilo uspješno, ali dosegle su malo veću visinu od predviđene pa su pale u more između Istre i Kvarnera, sjeverno od linije kojom prometuje trajekt Brestova – Porozina.