Na već tradicionalni natječaj časopisa Jezik za novu hrvatsku riječ prijavio se 191 kandidat. Pobijedila je Josipa Curić, pedagoginja iz Osijeka. Riječ za VAR osmislila je sa suprugom i sinovima
VELIKI INTERES ZA NATJEČAJ
Josipa je smislila 'Presudnik' kao novu hrvatsku riječ i pobijedila. Znate li što znači?
Čitanje članka:
4
min
Presudnik, dohvatnica i narubno, budnosvješće, gladoljut, inostvor, nogošakanje, skliznik, ukopis, uznožnice, zazabava... Sve su to prijedlozi za nove hrvatske riječi koje su stigle na ovogodišnji natječaj za novu hrvatsku riječ časopisa "Jezik". Prve tri koje smo nabrojali izabrane su kao najbolje između 29 u užem krugu. Pobjedničku riječ "presudnik" osmislila je Josipa Curić, pedagoginja u osječkoj osnovnoj školi. Ovo joj je prvi put da se prijavila.
- Već dugo pratim natječaj, blizak mi je jer i u školi pratimo te teme. Zanimljiva mi je ta tema, hrvatski jezik je pun tuđica i zapitala sam se postoji li adekvatna hrvatska riječ za VAR. Mi kod kuće dosta pratimo sport, posebno nogomet, pa mi je VAR pao na pamet - rekla nam je Josipa Curić kojoj je nagrada dodijeljena ovaj vikend na svečanosti u Lipiku.
Od 'vrtoleta' do 'brzovida'
Na natječaj koji je vezan uz Dane hrvatskog jezika početkom ožujka, prijavio se 191 predlagatelj. Predložili su 412 novih riječi. Natječaj koji je pokrenut 1992. godine sve je popularniji među građanima. U početku su nove riječi predlagali jezičari i često nisu nailazile na odobravanje, niti su ušle u jezik, poput "vrtoleta" ili "zrakomlata" za helikopter. No to se sve više mijenja, posebno stoga što svi mogu prijaviti svoje ideje. Tako su ove godine u uži izbor ušle riječi poput ovih: "brzovid" - video kraćeg formata na društvenim mrežama, "domoškolovanje" - homeschooling, lažnica - deepfake, "obalizacija" - naseljavanje i razvoj obala. Netko je predložio da zastupnici u Saboru umjesto replike daju "osvrtnicu", a da umjesto tajica oblačimo "uznožnice". Kad se djeci uzme mobitel ili u liftu ostanemo bez signala, mogli bismo reći da smo u "zamrežju" (offline prostoru bez interneta).
Josipa nam je rekla kako uopće nije dugo razmišljala o riječi.
- Neobavezno sam poslala prijedlog i nisam mislila da bih uopće mogla ući u uži izbor. Baš me iznenadilo kad me nazvala šefica žirija prof. Ham i obavijestila me da su odmah znali da će moja riječ pobijediti. Ovaj vikend je bila dodjela nagrade u Lipiku i baš je bilo lijepo - dodaje.
'Natječaj ima smisla'
Josipa ne zna hoće li njezina riječ zaživjeti u sportskom riječniku, no to joj nije ni važno. Ovo je samo prijedlog.
- Ako mi padne na pamet još neka zanimljiva riječ, opet ću se prijaviti. Smatram da je jako dobro što razgovaramo o jeziku i riječima - zaključila je.
Da natječaj ima smisla, iako izaziva brojne kritike i komentare, smatra i prof. dr. sc. Marko Alerić, predstojnik Katedre za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti.
- Stvari se stalno mijenjaju, normalno je da novo treba imenovati. Stvaranje novih riječi pokazuje nam da jezik prati društvene i druge promjene. To nam potvrđuju i izbori za novu englesku i njemačku riječ koji također postoje desetljećima. I niju uvijek slučaj da stručnjaci za jezik stvaraju nove riječi. Mnoge su smislili upravo ljudi koji nisu jezikoslovci, a kreativni su. Od riječi koje su predložene u ovih 30-ak godina neke su čak ušle u jezik. Uvijek pohvaljujem prvu izabranu riječ - udomitelj. Ta riječ je zaista opisala nešto što u bivšoj državi nije ni postojalo, proces udomljenja, pa je riječ zaista smislena. Tu je primjerice i uspornik, ili bakroza - kaže Alerić.
'Presudnik vjerojatno neće zaživjeti'
Kako primjećuje, prije je bilo puno više riječi koje su bile prijevodi udomaćenih stranih riječi, no sve češće su originalne kreacije. Ipak, smatra kako pobjednička riječ neće zaživjeti, jer je “VAR pomoć u suđenju, a sudac donosi konačnu odluku, odnosno presuđuje”. Riječ presudnik sugerira da je presuda donesena.
Mladima je hrvatski problem
Mladi, pokazuju to sva relevantna ispitivanja, imaju sve više problema s vlastitim jezikom. Čita se sve manje, na državnim maturama i nacionalnim ispitima iz hrvatskog jezika uvijek imaju lošije rezultate nego iz engleskog i drugih stranih jezika. Podaci za nacionalne ispite od prošle godine pokazuju kako među osmašima nitko nije hrvatski jezik riješio sa stopostotnom točnošću.
- Djeca misle da dobro komuniciraju na engleskom, no ni to nije točno. Problem je u razumijevanju činjenice da se jezik ostvaruje u govoru i pismu. To su djelatnosti koje se ostvaruju trajnim vježbanjem. Ovladati jezikom i reći 10 rečenica o nekoj temi je teško. Slažem se da ovaj natječaj pobuđuje veliki interes i super je da se javljaju i oni koji nisu jezične struke i koji prepoznaju priliku za svoje kreativno djelovanje - ističe Marko Alerić.
Kako primjećuje, prije je bilo puno više riječi koje su bile prijevodi udomaćenih stranih riječi, no sve češće su originalne kreacije.
- Ovo treba shvatiti kao priliku da se o jeziku govori. Ovo je uvijek najzanimljiviji događaj u Danima hrvatskog jezika i to je dobro. Važno je da nema nametanja, nitko nas ne prisiljava da te riječi koristimo. S druge strane, proces da neka riječ zaista i službeno uđe u Rječnik hrvatskog jezika je dugotrajan. No najvažnije je prihvati li se riječ u svakodnevnom govoru i prihvati li ga struka, poput tipkovnice i zaslona, koji su dobro prihvaćeni - zaključuje Marko Alerić.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
