Obavijesti

Tech

Komentari 0

Kako funkcionira održivi ekološki društveni centar

Kako funkcionira održivi ekološki društveni centar
7

Bili smo na predavanju o ufaFabrik, uspješnoj priči društvenog centra kojem je trebalo nekoliko godina da ga shvate ozbiljno i da Berlin uvidi kako im je takav centra potreban, te od njega ima koristi

VIDEO

Werner Wiartalla iz ufaFabrik Berlin je na konferenciji Otvoreni grad – Prema Interkulturnom društvenom centru ukratko opisao njihove početke i način na koji danas djeluju u zajednici. Razgovor je vodio Dražen Šimleša iz ZMAG-a i Zadruge za dobru ekonomiju.

1920. je to bio filmski studio s kantinom. 1961. ih je istisnula konkurencija i studio je prestao s radom. Okupirali su ga entuzijasti koji su željeli započeti novi život. Zajedničkim snagama su organizirali festival krajem 70-ih godina, i pozvali sve «freakove» da im pokažu što su napravili.

Za tadašnju percepciju, bilo je tu puno noviteta koji su danas vrlo poznati. No tada se većina ljudi čudila mnogim pojmovovima s kojima se prvi put susrela. Primjerice, na festivalu je bilo raznih vrsta hrane, čak i vegetarijanska koja tada još nije bila poznata i popularizirana. Prezentirala se meditacija i yoga većini Berlinskog stanovništva tada nepoznate. Imali su prvi solarni tuš, a posjetitelji su se pitali otkud topla voda u prostoru bez struje, kako to funkcionira? 

Kada je festival završio, potaknuti nostalgijom za raspoloženjem koje je vladalo i ohrabreni dobrim rezultatima festivala, organizatori su shvatili da žele tako živjeti. Ne samo 6 tjedana koliko je festival trajao, nego su željeli prenositi znanje i poticati kulturu koju su živjeli. Filmski studio je tada okupiralo 70ak ljudi koji su se držali svog cilja. Svoju aktivnost su željeli legalizirati, no u početku su ih smatrali ilegalcima i guverner nije želio poticati takve aktivnosti, no raznim akcijama je morao popustiti.

U početku su dozvolu za rad dobivali na jednu godinu. Prvih 7 godina su se održavali od samofinanciranja i bili su zapravo u vrlo lošoj financijskoj situaciji. Banke im obzirom na ugovor od jedne godine nisu mogle dati kredit. Zaradu su ulagali u daljnji razvoj centra, a ostavarivali su je od cirkusa ili partya koji su se organizirali. Iako je ponekad bilo teško, danas je to poznati Berlinski edukativno – kulturni centar.

Cijeli centar funkcionira na principu održivosti. Werner Wiartalla smatra kako se održivost sastoji od ekologije, kulture, ekonomije i zajednice. Svi čimbenici moraju biti kolabrirani, podjednako zastupljeni, jer jedno od toga kaska, nema održivosti. Ispod su opisani instrumenti održivosti koji se koriste u ufaFabrik.

1. Ekologija – koriste se reciklirani materijali i obnovljiva Sunčeva energija. Procjena je da godišnje uštede dosežu do 20.000 eura korištenjem solarne energije. Ujedno, solarni sustavi im služe u znanstvene svrhe jer se istražuju i nadograđuju sustavi pomicanja solarnih ploča, te se stvara sjena biljkama na zelenim krovovima.

2. Sustav za kompostiranje – u pravilu se kompost dobije nakon 1 godine, no oni imaju poseban sustav u kojem se organski otpad jednom dnevno okreće i kompost je gotov nakon 3 mjeseca.

3. Iskorištavanje kišnice – godišnje se 2 milijuna litara kišnice koristi umjesto pitke vode za ispiranje sanitarnog čvora ili zalijevanje biljaka. Procjena je da se na taj način uštedi 8.000 eura, a ujedno se pitka voda ne koristi u svrhe za koje nije nužna.

4. Sustav grijanja - sami instaliraju grijanje u visokoj hali koja im je na raspolaganju za razna događanja. Na strop su ugradili metalne cijevi koje griju odozgo vrućim plinom – na taj način također ostvaruju uštedu u usporedi s drugim sustavima grijanja.

5. Upravljanje kišnicom – sustav je primjenjen na Potzdramer Platzu. Izgradnjom sustava za zbrinjavanje kišnice u kombinaciji sa zelenim krovovima 17% kišnice ostaje na krovu, a ostatak ide u jezero i dva spremnika iz kojih se kasnije koristi. Samo 2% kišnice odlazi u kanalizaciju.

6. Zeleni krovovi – su bili vizija koja je uspješno ostvarena.

Korist je višestruka: smanjenje temperature u stanovima i zeleni krovovi za bolji vizualni ugođaj donešenja prirode i biljaka u grad. Ispod je opisana kombinacija zelenog krova s upravljanjem kišnicom, za multiplikaciju koristi.

Temperatura se u zgradama sa zelenim krovovima snižava jer tekućina sadržana u biljkama i zemlji isprava sa zelenog krova, tako da toplina ne može doprijeti do krova i time zagrijavati sam krov zgrade. Omogućava se ugodniji boravak u tim prostorima, bez uključivanja klime ili umjetnog snižavanja temperature. Kombinacija solarnih ploča i biljaka se također pokazala kao win-win situacija. Biljke hlade ploče, te se prozivede oko 2% više energije. A ploče biljkama stvaraju hlad.

U ufaFabrik koristi se i zelena fasada koja hladi po ljeti stvaranjem sjene, a po zimi se lišće osuši i omogućava prodor Sunčevim zrakama koje dodatno griju prostor.

Zaključno, Wiartalla smatra kako nije CO2 glavni krivac za globalno zatopljenje, nego uništavanje biljaka i time nemogućnost apsorbiranja prevelike sunčeve topline.

Više o održivosti i ekološki relevantnim temama čitajte na Green Livingu.

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 0
VIDEO

Nakon obnove troškovi smanjeni s 5000€ na 800€ godišnje
Ograničen budžet

Nakon obnove troškovi smanjeni s 5000€ na 800€ godišnje

Rezultat obnove je prelazak iz energetskog razreda G u energetski razred B, više prirodnog svjetla, bolja mikroklima i smanjenje troškova grijanja i hlađenja s 5.000€ godišnje na samo 800€ godišnje.

Znate li da zagađen zrak utječe na zdravlje i inteligenciju?
Zaštita okoliša

Znate li da zagađen zrak utječe na zdravlje i inteligenciju?

Onečišćenje zraka štetno je kako za okoliš tako i za sve organizme koji žive u tom okolišu. Može prouzročiti štetne učinke na zdravlje, čak i smanjenje inteligencije. Srećom, na čišći zrak možemo utjecati
Strategija izgradnje okoliša za veću kvalitetu života
ENERGETSKA OBNOVA

Strategija izgradnje okoliša za veću kvalitetu života

Na BUILD UPON radionicama stručnjaci iz područja regulative, financija, kreiranja svijesti i unapređenja znanja i vještina zajedno su radili na donošenju nacionalne strategije energetske učinkovitosti zgrada