Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ova svemirska letjelica istražuje Sunčev sustav i jedino je što je otišlo tako daleko, a da je stvoreno ljudskom rukom
IMA POSEBNU SVRHU
Legendarni Voyager 1 već 17.500 dana plovi zvjezdanim stazama
Čitanje članka:
2
min
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Nijedna svemirska letjelica nije otišla dalje od NASA-ina Voyagera 1. Lansiran je 1977. godine kako bi proletio pored Jupitera i Saturna, u međuzvjezdani prostor je ušao u kolovozu 2012. i nastavio prikupljati podatke. U svemiru je, dakle, nevjerojatnih 17.500 dana.
Svrha Voyagera je istraživanje Sunčeva sustava. Ova se svemirska sonda nalazi u već spomenutom međuzvjezdanom području izvan heliopauze, odnosno mjehurića energetskih čestica i magnetskih polja Sunca. Voyager 1 lansiran je nakon Voyagera 2, ali je zbog brže rute izašao iz asteroidnog pojasa ranije od svog blizanca i pretekao Voyager 2 još davnog 15. prosinca 1977. Otkad jezdi svemirskim bespućima, ova je letjelica polučila mnoge uspjehe, pa je, primjerice, upravo Voyager 1 otkrio tanki prsten oko Jupitera i dva nova Jupiterova mjeseca, Tebu i Metis. Također, kraj Saturna je Voyager 1 pronašao pet novih mjeseca i novi prsten nazvan G-prsten.
Bio je i prva svemirska letjelica koja je prešla heliosferu, granicu gdje su utjecaji izvan našeg Sunčeva sustava jači od onih s našega Sunca. Ujedno, ova je letjelica prvi objekt koji je stvorila ljudska ruka, a da je odaslan u međuzvjezdani prostor.
Inače, Voyager 1 teži 721,9 kilograma i lansiran je 9. svibnja 1977. na Floridi. Ključni datumi koji se vežu uz njega su 5. ožujka 1979., kad je preletio Jupiter, što je bilo najbliže pristupanje tom planetu ikad, 12, studenoga 1980., kad je preletio Saturn (također je riječ o najbližem dolasku do Saturna ikad, 17. veljače 1998., jer je Voyager 1 tad postao najudaljeniji objekt koji je stvorila ljudska ruka nakon što je pretekao NASA-in Pioneer 10), 1. siječnja 1990., dan kad je službeno započela Voyagerova međuzvjezdana misija (VIM), 16. kolovoza 2006., kad je dosegnuo 100 astronomskih jedinica, te kolovoz 2012., zapamćen po tome što je Voyager 1 ušao u međuzvjezdani prostor.
Nikad se ne zna na koga ili što Voyager 1 može naići u bespućima svemira, pa jednako kao i njegov brat blizanac Voyager 2 sadrži poruku potencijalnim izvanzemaljcima u obliku pozlaćenog bakrenog diska promjera 30 centimetara. Poput pločica na Pioneerima 10 i 11, Voyagerova Zlatna pločica ima ugravirane simbole koji pokazuju položaj Zemlje u odnosu na nekoliko pulsara (neutronskih zvijezda). Ploča uključuje upute za reprodukciju slično gramofonu.
Audio snimka na disku sadrži pozdrave na 55 jezika, 35 zvukova života na Zemlji, poput pjevanja kitova, smijeha i slično, 90 minuta glazbe koja uključuje Mozarta i Bacha, ali i Chucka Berryja i Blind Willieja Johnsona. Također sadrži 115 slika života na Zemlji te snimljene pozdrave tadašnjeg američkog predsjednika Jimmyja Cartera i tadašnjeg glavnog tajnika UN-a Kurta Waldheima.
17.500
Toliko dana je Voyager neprekidno u svemiru od lansiranja
721,9
kilograma težina je ove letjelice
22,5
sati potrebno je signalu da dođe do Voyagera
17
kilometara u sekundi je brzina kojom se kreće Voyager 1
55
Na toliko jezika je snimljen pozdrav u njemu za izvanzemaljce
30
cm velik je disk koji nosi podatke o Zemlji
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
