Maturanti, i bolje je da ste kod kuće do mature, sad treba učiti | 24sata
Obavijesti

Tech

Komentari 16

Maturanti, i bolje je da ste kod kuće do mature, sad treba učiti

Maturanti, i bolje je da ste kod kuće do mature, sad treba učiti
1

Je li otvaranje škola 11. svibnja bio fijasko, tko je odlučio da se otvaraju baš tada, kako je korona virus dao maturantima priliku da se u jednakim uvjetima pripreme za državnu maturu, pitali smo ministricu Divjak

VIDEO

Na prvoj online konferenciji o obrazovanju, koju ste mogli pratiti na Facebooku i YouTubeu 24sata, sudjelovala je i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Je li otvaranje škola 11. svibnja bio fijasko, tko je odlučio da se otvaraju baš tada, kako je korona virus dao maturantima priliku da se u jednakim uvjetima pripreme za državnu maturu, te što će biti s reformom ako ne ostane ministrica u novoj vladi, otkrila nam je Blaženka Divjak na prvoj online konferenciji o obrazovanju u organizaciji 24sata.

POGLEDAJTE VIDEO:

'Bili smo zatečeni jer su se odlagale preporuke o školama'

Nacionalni stožer postavio je vrlo rigidna pravila koja su dovela d toga da se i onaj mali postotak djece koji je bio najavljen još više smanjio. Je li pri izradi tih pravila i preporuka Nacionalni stožer konzultirao vas, ministarstvo, ravnatelje, škole, dakle, koji je bio princip odlučivanja da se donesu baš toliko rigidne mjere?

Očito je bilo puno jednostavnije zatvoriti škole, nego ih ponovo otvoriti. Svi resori, pa tako i naš, trebao je dati neki hodogram aktivnosti kojima bismo se u sljedećih nekih mjesec ili dva mogli vratiti u djelomično prvobitno stanje. U tom smjeru smo mi predložili, gledajući također što druge države EU rade i temeljem pitanja koje smo jako puno imali, da vrtići i razredna nastava kreću ranije u realizaciju, odnosno normalizaciju. Naš prvi prijedlog je bio 18. svibnja. Međutim, kad su se slagale ostale mjere na razini Vlade, uz prisustvo epidemiologa, onda se došlo do toga da bismo u ovoj trećoj fazi, kad se puno toga otvara, trebali pomaknuti ovaj datum s 18. na 11. svibnja.
Mi smo bili malo zatečeni da se ta preporuka odlagala jedno vrijeme, iako razumijemo da je HZJZ stvarno imao puno posla. Ja sam rekla da u ostalim državama ima 15 učenika po razredu, ali ne ulazim u suštinu toga zašto naši epidemiolozi kažu da je devet. Mi smo pokušali formulirati kakvi uvjeti moraju biti u školama i imali smo konzultacije ne samo unutar kuće, nego i s nadležnim agencijama kod svake preporuke.
Što se tiče samog odaziva, mi smo procijenili prema anketama da će biti oko 4500, to sada i imamo. Naši podaci iz škola je na razini 4300, znači to je ono što smo i dobili. No imamo i jako puno upita roditelja koji žele sada poslali dijete, pa u tom smislu očekujemo i neke pomake u sljedećem periodu.

Kroz tjedan dana prolazi ovaj prvi testni period od dva tjedna, kakvi su planovi za taj 25. svibnja, je li očekivanije da će se djeca, ako ne sva, barem većina, vratiti u škole ili razmišljate o tome da se ipak godina za sve završi u online okruženju?

Što se tiče razredne nastave, zadržat će se koncept da određeni broj učenika za koje je to nužno dolazi u školu. Hoće li se još nešto od tih mjera malo olakšati, brojčano povećati, u smislu da u razredu bude više djece, to ćemo još sada raspraviti s HZJZ. Mi smo već i u prvom koraku, nakon prvih reakcija, poslali i ta pitanja. U tom ćemo smislu, nadam se, dobiti i nove uvjete, ali i u ovim uvjetima ima mjesta da se broj učenika bitno poveća.
Imamo vrlo kvalitetnu razrednu nastavu Škole na Trećem, ali to je samo jedan segment, a onaj drugi segment, gdje se učenik povezuje prema svom razredu, odnosno učitelju, ide preko roditelja. To su mala djeca i apsolutno bi bilo neprihvatljivo da vi djetetu od sedam godina dajete aplikaciju gdje on samostalno sudjeluje. U tom smislu ako roditelj nije u mogućnosti, ne samo da bude prisutan i da u jednom dijelu potiče dijete, to je gotovo pa nemoguće. Ja zahvaljujem roditeljima na strpljenju, zahvaljujem i nastavnicima koji su se snašli, međutim, treba ipak razumjeti da je razredna nastava u tom dijelu bitno drugačija. 
A nemojmo zaboraviti da smo otvorili predškolske ustanove u kojima isto imamo između 15.000 i 20.000 djece diljem Hrvatske.

'Već sad se mogu organizirati nove grupe u školama'

Znači li to da bi tijekom ovog tjedna roditelji mogli dobiti nove inormacije o povratku na nastavu u škole?

Mi već odgovaramo svim roditeljima koji nas pitaju da već sada, idući tjedan, škole mogu organizirati posebne grupe s tzv. "novom" djecom koja se ne bi miješala s ovim grupama koje jesu, jer velika većina škola ima prostora da to napravi i nije dobro da se ta mogućnost ne iskoristi. Mi smo imali prilike vidjeti da u velikoj školi gdje ima i po 12 učitelja razredne nastave, radi samo jedan. Nadamo se da ćemo od 25. svibnja dobiti i malo olakšane uvjete od HZJZ. Ali ako se to i ne dogodi, nakon ta dva tjedna formiraju se nove grupe i s obzirom na kapacitete koji su i unutar toga, puno više roditelja nego u ovom trenutku može koristiti tu mogućnost da djecu se poučava u školi. 

Kakvi su prvi rezultati i vaše impresije škole na daljinu u ova dva mjeseca, koji su najveći problemi i izazovi i koje su bile nekakve koristi za djecu?

Škola na daljinu nije imala alternativu. Alternativa je bila da se djeca prepuste slučaju i da se ništa ne događa, i to ni države koje su siromašnije od nas nisu napravile. S druge strane ni države koje su bogatije od nas nisu to napravile ovako dobro kao mi. Naravno, mi smo tu imali i malo sreće, u smislu da dosta nas koji smo sada u ministarstvu ima iskustva s e-učenjem. Mi smo sve dva tjedna danonoćno pripremali s našim agencijama, a posebno s Carnetom, ali i s drugima u sustavu, i to je bila dobitna kombinacija.
Kad smo to pokretali, bilo je jako puno kritičara koji su rekli to je nemoguće, da neće uspjeti, itd., od pojedinih sindikalnih čelnika do nekih koji su sebe proglašavali velikim stručnjacima u obrazovanju. Međutim, sada se pokazalo da je to uspješan koncept, djeca su to dobro prihvatila, većina učenika i nastavnika, roditelji vide koristi od toga, i dosta je fleksibilno. Ta je digitalna transformacija u školama polučila neočekivan rezultat koji nitko nije mogao planirati. 
Ono gdje smo imali teškoća, to je da svi moramo prihvatiti da ovo okruženje traži druge načine rada. I ovdje se pokazalo kao dobitno ono što smo naglašavali u kurikularnoj reformi, da se treba rasteretiti od činjeničnog znanja, ići na suštinu, promišljanje, istraživanje. Svi koji su i dalje inzistirali na provjeri činjeničnoga znanja i na činjenicama, tu su gubitnici.

Drugo je bilo pitanje opterećenja. Neki su nastavnici premalo radili, takvi su, budimo iskreni, bili u manjini. Drugi su previše tih zadataka davali i onda smo ta dva ekstrema ipak morali usustaviti pa smo dali preporuke, radili, itd. Međutim, jako je važno da je većina učitelja, na čemu sam ja jako zahvalna, dobro shvatila zadatak, i to vidjela kao izazov. Naravno, još jedan aspekt koji je u drugim europskim državama još izraženiji, je taj digitalni jaz. Iako smo jako puno tehnologije nabavili u međuvremenu, morali smo raditi i dopunjavati i odobravati nova sredstva za rad itd.

Taj izazov je bio posebno naglašen kod učenika s teškoćama. Bez obzira na to što smo imali nešto specijalizirane opreme, ipak, u nekim situacijama je to bilo problematično, pa je to bio i razlog zašto smo omogućili da i učenici s teškoćama budu u većoj mjeri sada u školama.

'Maturanti, bolje je da ste doma do mature'

Jedna od vrućih tema su maturanti. Bi li bilo bolje da je matura odgođena za jesen? Zašto je došlo do toga da ste jedan dan izjavili da neće biti izbornih predmeta, drugi dan da hoće?

Što se same mature tiče, sve su odluke donesene i mislim da su dobre. Ali imali smo različitih razmišljanja. Neke velike stranke su rekle, ukinimo maturu. Znači, učinimo štetu maturantima da više nisu konkurentni i ne dajmo im završnost, na koji način ćemo to riješiti? Vrlo rijetko se to dogodilo u nekoj europskoj državi da se tako napravilo, a i kad se to radilo, to su potpuno drugačiji sustavi i mature su planirane puno ranije nego kod nas. Onda je bilo maturanata koji su rekli idemo najesen, do onih koji su rekli nikako najesen. Onda imate struku koja kaže, sigurni smo, koliko god možemo biti sigurni, mjesec dana prije. Tri mjeseca prije je bio poznat okvir, da će to biti lipanj, ali nismo znali detalj. Ipak, točne odluke su donesene mjesec dana prije mature. I druge druge europske države u okruženju i šire, baš najčešće provode državnu maturu u lipnju.
Što se tiče samih različitih, možda i oprečnih razmišljanja, da, bilo je i toga, to moramo reći iskreno. Zašto se to događalo, pa zbog toga jer se epidemiološka situacija jako mijenja. Da je možda ranije bilo razgovora s nekim dionicima koji nisu nikako pristajali na razgovor, tu prije svega mislim na neke rektore, možda bismo malo konzistentniji u tom dijelu. Ali još jednom, da slažem se, ovogodišnji maturanti sigurno imaju osjećaj da im je bilo jako puno različitih informacija, ali sada su sve te odluke donesene.

Jesu li maturanti u samoizolaciji zakinuti u odnosu na druge jer će morati pisati maturu na jesen?

Trenutno je važeći okvir koji je dao HZJZ i s kojim smo mi bili upoznati, ali opet, nismo mi ulazili u zdravstvene okvire, nego samo objasnili kako idu procesi, mi i NCVVO. Ako se u nekom trenutku, zato što stvari idu nabolje, odluči, stručnjaci mogu napraviti novi olakšani okvir. No ja bih ipak išla prema tome da pozovemo maturante da budu oprezni, da se ne izlažu nepotrebnim rizicima, posebno u ovim periodima pred samu maturu. Rekla bi jedna moja stara profesorica, kad si u ovakvoj situaciji, onda budeš u sobi i učiš. Dakle, to bi bila moja možda najbolja preporuka vezana uz ovo pitanje samoizolacije. 

Zna li se koliko je maturanata trenutno u samoizolaciji?

Mi smo pitali raspolaže li se s tim brojkama. Nismo dobili točne brojeve koliko ih je sada, ali smo dobili uvjeravanja da ih je relativno malo već sada, a i oni koji već sada jesu, oni će do mature izaći. Zato ja apeliram, bez obzira na to ako će ostati ovaj institut samoizolacije da maturanti budu oprezni. Ali ima još jedan element koji nekako ispuštamo iz ovog razmišljanja. Svake godine netko nije mogao pisati maturu u ljetnom roku zbog bolesti. To je bio jedan od razloga zašto ih je bio jesenski rok i postoji jasno razrađeni mehanizam u pravilniku kako se oni upisuju.

'Izmaknuli smo politiku iz škola'

Izbori će vjerojatno biti u srpnju, postoji mogućnost da ne budete više ministrica najesen. Što će se dogoditi s reformom, sa školom za život, sa svim ovim velikim projektima koje ste pokrenuli i, u krajnjoj liniji i sa online školom za koju je isto tako dosta vjerojatno da će se u nekom trenutku ponovo morati pokrenuti ako dođe do nove epidemije?

Koji god sam posao radila u životu, radila sam ga do zadnjeg dana. Tako i sada radimo. Ono što se pokazalo izvrsnim, ovom digitalnom transformacijom škole, edukacijom i školom za život i kurikularnom reformom, omogućili smo da ova nastava na daljinu bude uspješna. Međutim, također je važno da smo uspjeli izmaknuti politiku iz škola. Mi imamo i građanski i zdravstveni odgoj, materijale, video-lekcije. To je sve sada u školama, od jeseni u prve razrede ulazi i izborna informatika. Međutim, moramo se spremiti na različite scenarije. Na jesen se može normalno krenuti sa školskom godinom, pa ćemo opet imati dijelove koji će biti online, što je dosta izgledno. No može biti situacija da se već i na jesen, od 7. rujna, kreće s online nastavom. I u tom smjeru mi pripremamo sve što je potrebno, bez obzira tko u tom trenutku sjedio ovdje u ministarstvu. Već smo pokrenuli i nabavu potrebne opreme za učenike i nastavnike. Još želimo dokumentirati što je do sada napravljeno, ako se može nastava na daljinu dalje raditi. Drugi veliki projekt, ako sve bude dobro išlo, je cjelodnevna nastava. To je nešto što će nam pomoći da nakon što smo uveli neke suštinske izmjene u same kurikulume, našim učenicima damo jednake šanse kao što imaju i njihovi vršnjaci u EU.

 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 16

VIDEO

VIDEO Revolucija u Novskoj: Dobit ćemo ozbiljan fakultet za gaming i arenu za e-sport
INVESTICIJA OD 100 MILIJUNA EURA

VIDEO Revolucija u Novskoj: Dobit ćemo ozbiljan fakultet za gaming i arenu za e-sport

Plus+ Posjetili smo Tehničku školu u Novskoj čiji program tehničara za videoigre upisuju učenici iz cijele Hrvatske. Ovdje počinje i gradnja supermodernog Centra za gaming

Škola mu dala da kemiju sluša s višim razredima: 'Naš Ronald rođeni je talent za kemiju...'
GENIJALAC IZ VELIKE GORICE

Škola mu dala da kemiju sluša s višim razredima: 'Naš Ronald rođeni je talent za kemiju...'

OŠ Eugena Kvaternika u Velikoj Gorici već godinama prati potencijalno darovitu djecu. Ronald Podgorski jedan je od takvih učenika
Lucija (14) je napravila veliko istraživanje o STEM-u: Mi mladi trebamo paziti čemu vjerujemo
SVE JE SAMA ODRADILA

Lucija (14) je napravila veliko istraživanje o STEM-u: Mi mladi trebamo paziti čemu vjerujemo

Učenica sedmog razreda u zagrebačkoj OŠ Stenjevec Lucija Blažek (14) ispitala je 549 učenika, nastavnika i programera. Zanimalo ju je što znaju o STEM-u