'Moramo poučavati roditelje i djecu rizicima interneta te kako prepoznati ono što je stvarno'

Svjetski čelnici okupili su se prije trideset i tri godine kako bi donijeli Konvenciju o pravima djeteta, globalnu potvrdu da su prava djece ljudska prava te isto tako zaslužuju zaštitu.

Čelnici koji su 1989. sastavili Konvenciju bili su vizionari, ali nisu mogli znati kako će digitalna tehnologija i internet radikalno preobraziti dječje živote. No postavili su temelje koji nam mogu pomoći da pronađemo pravi smjer u svijetu koji se sve više digitalizira.

Diljem svijeta korisnici interneta sve su mlađi i sve dulje borave na internetu. U razdoblju od 2010. do 2020. vrijeme koje djeca provode na internetu u mnogim se zemljama gotovo udvostručilo. Pandemija bolesti COVID-19 naglo je povećala vrijeme koje djeca provode pred zaslonima – procjenjuje se da djeca u Europi tako provode 6 do 7,5 sati dnevno. Prema nedavnim istraživanjima, većina djece koja imaju pametni telefon upotrebljavaju ga „gotovo uvijek” za povezivanje na internet, posebno na društvene mreže.

Prednosti te korjenite promjene jasne su – povećanje pristupa obrazovanju, zabavi i novim mogućnostima. Ali postoje i rizici.

Diljem svijeta svako treće dijete navodi da se suočava s vršnjačkim nasiljem na internetu. U 2020. 33 % djevojčica i 20 % dječaka u Europi izvijestilo je da se barem jednom mjesečno suočava s uznemirujućim sadržajem na internetu. U nekim dijelovima Afrike i Azije nedavna istraživanja pokazuju da je u razdoblju od 2020. do 2021. od 1 % do 20 % djece barem jedanput doživjelo seksualno iskorištavanje ili zlostavljanje na internetu.

Isto tako, djeca su sve izloženija ugrađenim i nevidljivim tehnologijama, uključujući algoritme, prediktivne analitičke sustave, pa čak i uređaje za praćenje lokacije, čime se potencijalno krši njihovo pravo na privatnost, a i više od toga.

Međutim, unatoč sveprisutnosti digitalne tehnologije, milijuni djece i dalje nemaju pristup pogodnostima interneta. U gospodarstvu koje se sve više digitalizira učinak te nejednakosti povećat će se ako odmah ne poduzmemo protumjere.

Svako dijete ima jednako pravo na sigurnost i uključenost bez obzira na podrijetlo. Sva djeca imaju pravo na bolji život u digitalnom okruženju u kojem se ta prava poštuju i štite. To je temelj prijedloga Europske komisije za deklaraciju o europskim digitalnim pravima i načelima, koji je predstavljen početkom ove godine.

Nedavno donošenje Akta o digitalnim uslugama u EU-u također je prekretnica u tom pogledu. Postavljanjem strogih zahtjeva za digitalne platforme u pogledu zaštite maloljetnika na internetu te zabranom oglašavanja i potencijalno štetnog algoritamskog sadržaja usmjerenog na djecu pridonijet će se stvaranju sigurnijeg digitalnog prostora.

Isto tako, nova strategija za bolji internet za djecu, digitalni dio strategije EU-a o pravima djeteta, pomoći će da svako dijete u Europi na internetu bude zaštićeno i osnaženo te da se prema njemu postupa s poštovanjem. U okviru te strategije Europska komisija započinje razvoj kodeksa ponašanja za osmišljavanje dobno primjerenih digitalnih proizvoda i usluga te će u razvojni proces uključiti djecu. Promicat će i učinkovite alate za provjeru dobi te zemljama pomoći u razmjeni dobrih iskustava u svrhu obrazovanja u području medijske pismenosti.

Za zaštitu djece na internetu i povećanje njihova pristupa digitalnom učenju i drugim mogućnostima u cijelom svijetu snažno se zalaže i UNICEF, koji stvara partnerstva s vladama radi razvoja politika i pravnih okvira kao što je onaj EU-a, pruža potporu ministarstvima obrazovanja u promicanju vještina digitalne pismenosti i sigurnosti na internetu za djecu te surađuje s predvodnicima u industriji kako bi se pronašla inovativna rješenja za sigurnost djece na internetu.

U okviru programa kao što su Global Kids Online i projekata kao što je Disrupting Harm UNICEF pomaže i u izgradnji baze dokaza o digitalnim pravima djece kako bismo lakše razumjeli kako digitalna transformacija društva utječe na živote i dobrobit djece.

UNICEF surađuje i s partnerima u vladama i tehnološkoj industriji kako bi svako dijete imalo pristup digitalnom učenju. Na primjer, u okviru inicijative Giga iskorištava se iskustvo UNICEF-a u obrazovanju i javnoj nabavi, stručno znanje ITU-a u području regulative i politike te sposobnost privatnog sektora da potrebnim tempom primjenjuje tehnološka rješenja kako bi se svaka škola na svijetu povezala s internetom. Isto tako, platformom za digitalno učenje The Learning Passport, pokrenutom 2018. i usmjerenom na raseljenu djecu, sada se služi više od 2 milijuna djece u 17 zemalja.

Ovo se pitanje odnosi na sve nas. Zato su se kreatori politika, predvodnici u industriji, nastavnici, roditelji te djeca i mladi okupili krajem listopada na Forumu za sigurniji internet u Bruxellesu kako bi raspravljali o tome kako internet učiniti boljim mjestom za djecu.

Emancipacija je od ključne važnosti. Moramo poučavati djecu, njihove roditelje, skrbnike i nastavnike o tome kako prepoznati rizike na internetu, prepoznati što je stvarno a što lažno te kako u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti digitalne mogućnosti. Tomu pridonose centri za sigurniji internet u cijeloj Europi, među ostalim osiguravanjem platforme na kojoj mladi mogu izraziti svoje bojazni i stajališta. Svaka bi zemlja trebala razmotriti izgradnju sličnih mreža za digitalnu potporu.

Zaštita na internetu, digitalna emancipacija i digitalna uključenost globalni su izazovi, koje djelotvornije i učinkovitije možemo riješiti zajedničkim snagama. Naš cilj mora biti stvaranje sigurnog, zaštićenog i pouzdanog digitalnog prostora kao temelja našeg digitalnog društva – za svako dijete i za svakoga, bilo gdje na svijetu.

Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju

Thierry Breton, europski povjerenik za unutarnje tržište

Catherine Russell, izvršna direktorica UNICEF-