Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
New Horizons se probudio nakon rekordne hibernacije i šalje nove šokantne podatke iz Kuiperovog pojasa: možda je veći nego što smo mislili
Revolucionarna misija koja je istražila Pluton i daleke objekte Sunčevog sustava u dosad neviđenim detaljima probudila se iz svoje najduže hibernacije do sada. NASA-ina svemirska letjelica New Horizons trenutno je udaljena nevjerojatnih 9,5 milijardi kilometara od Zemlje, a nakon gotovo godinu dana mirovanja, ponovno je aktivna i spremna za nova otkrića u ledenom prostranstvu Kuiperovog pojasa.
Kontrolori leta u Laboratoriju za primijenjenu fiziku Sveučilišta Johns Hopkins potvrdili su da je letjelica u izvrsnom stanju te da je započeo proces preuzimanja znanstvenih podataka prikupljenih tijekom razdoblja mirovanja.
New Horizons je ušao u planiranu hibernaciju sedmog kolovoza 2025. godine, a probudio se 23. lipnja ove godine pomoću naredbi pohranjenih na svom glavnom računalu. Tijekom tih 321 dan mirovanja, letjelica je bila u stabilnom stanju smanjene potrošnje energije, dok je njezino računalo pratilo stanje sustava i jednom tjedno slalo signal kontrolorima na Zemlji, kojima je trebalo gotovo devet sati da prime poruku.
"Svako izvješće o statusu tijekom ovog razdoblja hibernacije bilo je 'zeleno', što znači da je na New Horizonsu sve bilo u najboljem redu iz tjedna u tjedan", navela je u priopćenju Alice Bowman, menadžerica operacija misije.
Periodi hibernacije ključni su za dugovječnost misije koja je započela lansiranjem u siječnju 2006. godine. Oni štede resurse letjelice i produžuju njezin životni vijek tijekom dugih putovanja između zanimljivih objekata. Od 2007. godine, New Horizons je hibernirao više od dvadeset puta.
Otkako je 2015. godine izvela povijesni prelet pokraj Plutona i njegovih mjeseca te 2019. detaljno istražila Arrokoth, objekt u obliku snjegovića, letjelica neprestano istražuje tajanstveni Kuiperov pojas, područje tisuća zaleđenih, stjenovitih tijela koja predstavljaju ostatke formiranja našeg Sunčevog sustava prije 4,5 milijardi godina. Njezina otkrića nastavljaju iznenađivati znanstvenike.
Letjelica prikuplja podatke o brzinama rotacije, orijentaciji i oblicima zaleđenih objekata koji kruže Kuiperovim pojasom. Ta mjerenja pružaju ključne uvide u to kako se planeti rađaju iz prašine i kamenčića.
"Čini se da vani ima više sparenih tijela u obliku snjegovića, poput Arrokotha, nego što je itko očekivao", napisao je u e-mailu Pontus Brandt, projektni znanstvenik misije. "Jesu li takvi binarni objekti najčešći planetezimali i je li to način na koji su veći planeti izgrađeni u našem i drugim zvjezdanim sustavima? To su vrlo duboka pitanja na koja New Horizons može pomoći odgovoriti."
Osim promatranja dalekih objekata, New Horizons mjeri i svoje neposredno okruženje. Jedan od instrumenata analizira raspodjelu plina u vanjskoj heliosferi, golemom zaštitnom mjehuru koji stvara Sunčev vjetar. Drugi instrument mjeri galaktičke kozmičke zrake, iznimno brze čestice nastale eksplozijama zvijezda, koje predstavljaju jednu od najvećih prijetnji za ljudske aktivnosti u svemiru. Heliosfera nas štiti od oko 70 posto tih zraka, a podaci s New Horizonsa pomažu znanstvenicima razumjeti kako taj štit funkcionira.
Posebno iznenađenje priredio je brojač prašine. Tim je očekivao da će se količina prašine smanjiti nakon što letjelica prođe poznati rub Kuiperovog pojasa, no dogodilo se suprotno. New Horizons se i dalje nalazi u prašnjavom okruženju, što sugerira da je pojas mnogo veći nego što se mislilo.
"Kuiperov pojas mogao bi jednostavno biti mnogo prostraniji nego što smo ranije mislili", napisao je Brandt. "Imam osjećaj da smo tek zagrebali površinu onoga kako cijeli Sunčev sustav zaista izgleda. Moramo se sjetiti da vjerojatno postoje stotine neistraženih patuljastih planeta i tisuće manjih objekata vani."
Misija New Horizonsa trenutačno je u svojoj drugoj produženoj fazi, koja završava 2029. godine. Međutim, ako letjelica ostane u dobrom stanju i nastavi prikupljati vrijedne znanstvene podatke, misija bi se mogla nastaviti i u 2040-ima. Njezina trenutačna putanja na kraju će je odvesti izvan heliosfere u međuzvjezdani prostor, čime će slijediti povijesne korake sondi Voyager. U međuvremenu, tim misije aktivno traga za novim objektom u Kuiperovom pojasu koji bi New Horizons mogao posjetiti u budućnosti.
24sata © 2026
