Tech

Komentari 4

Neobičan fenomen u svemiru: Snimili 'šišmišev lepet' krilima!

Neobičan fenomen u svemiru: Snimili 'šišmišev lepet' krilima!

Hubble je još 2018. snimio disk te zvijezde u kojem se oblikuju planeti i baca ogromnu sjenu preko udaljenog područja u maglici u kojem se stvaraju zvijezde

Svemirski teleskop Hubble po prvi put je zamijetio promjene na mladoj zvijezdi HBC 672 koja je poznata po nadimku Bat Shadow (Šišmiševa sjena) zbog karakteristične sjene u obliku krila.

Teleskop je 'ulovio' mahanje tih krila, odnosno promjenu u sjeni diska zvijezde koja se nalazi u maglici Serpens, a od nas je udaljena oko 1300 svjetlosnih godina.

POGLEDAJTE VIDEO Šišmiševe sjene u 'letu':

Hubble je još 2018. snimio disk te zvijezde u kojem se oblikuju planeti i baca ogromnu sjenu preko udaljenog područja u maglici u kojem se stvaraju zvijezde, piše ESA.

Astronomi smatraju da 'mahanje krilima' navjerojatnije nastaje kada planet povlači disk i iskrivljuje ga.

- Imamo zvijezdu okruženu diskom. Njen disk nije ravan poput Saturnovih prstenova. Napuhnut je i to znači da blokira svjetlost zvijezde i stvara sjenu - objasnio je astronom Klaus Pontoppidan sa Space Telescope Science Institutea (STScI) u Baltimoreu.

On i njegovi kolege promatrali su tu sjenu kroz nekoliko filtera tijekom 13 mjeseci, a kada su su kombinirali starije i novije slike, izgledalo je kao da se sjena pomaknula.

Sjena 200 puta veća od našeg  Sunčevog sustava

Sjena je toliko velika, oko 200 puta veća od promjera našeg Sunčevog sustava, a svjetlosti treba neko vrijeme da proputuje kroz nju- Oko 45 dana treba joj da dođe od zvijezde do najbolje definiranog ruba sjene.

Astronomi su izračunali da planetu koji iskrivljuje oblik diska treba najmanje 180 dana za orbitu oko svoje zvijezde i da bi se trebao nalaziti na približno istoj udaljenosti od nje kao i Zemlja od Sunca. Čini im se kako disk ima oblik trube, odnosno da se širi s udaljenošću, što bi objasnilo 'lepršanje' sjene.

Postoji mogućnost da se ne radi o planetu, već o manjoj zvijezdi koja kruži oko HBC 672, no Pontoppidan i njegovi suradnici smatraju da je to malo vjerojatno jer za sada ne postoje dokazi o binarnom pratitelju.