Otkrili novog ljudskog pretka: Homo naledi pokapao je mrtve

Znanstvenici u Južnoafričkoj Republici objavili su kako su otkrili novu vrstu ljudskog pretka , a ovo otkriće moglo bi promijeniti dosadašnje spoznaje o tome kako se razvila ljudska vrsta.

Vrstu su nazvali Homo naledi , a ime je dobila po spilji Rising Star u kojoj su pronašli 15 djelomičnih kostura, odnosno više od 1550 fosilnih ostataka ljudi u raznoj dobi, od male djece do odraslih članova zajednice. Ovo je otkriće s nalazišta Dinaledi najveće ovakvog tipa u Africi, a ostatke su otkrili još prije dvije godine.

POGLEDAJTE VIDEO: Mozak ljudskog pretka bio je veličine naranče

Pokretanje videa...

00:24

24sata Video | Video: 24sata/pixsell

Na otkriću nove vrste radila i Hrvatica

Dr. Davorka Radovčić iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu radila je na ovom velikom otkriću, a kako je ispričala za 24sata, bila je u timu koji se bavio prepoznavanjem i deskripcijom sačuvanih fragmenata lubanje. Ona je rekla kako starost fosilnih ostataka još nisu odredili. Kaže kako je bilo nekoliko pokušaja utvrđivanja starosti raznim metodama, ali je problem što su ostaci bili pod zemljom, a nije bilo ni drugih ostataka koji bi pomogli u određivanju starosti. No, dodaje da se i dalje radi na tome.

John Hawks/Rising Star Workshop

- Bilo kakvi novi fosilni ostaci daju detaljniju sliku u evoluciju čovjeka i diverzifikaciju roda homo - rekla je Radovčić o značaju ovog otkrića i istaknula kako će se morati razmišljati o novim modelima koji bi uklopili homo naledija u cijelu tu priču.

Profimedia

Otkrili kako su pokapali mrtve

Lee Berger, koji je vodio istraživanje, za BBC je rekao kako vjeruju da je naledi među prvim pripadnicima naše vrste i da je mogao živjeti u Africi i do prije tri milijuna godina. Također, smatra se da bi naledi mogao biti 'most' između dvonožnih primata i ljudi. Ono što je najviše iznenadilo znanstvenike je upravo otkriće o onome što su radili u spilji. Nakon dvije godine proučavanja fosila i konteksta u kojem su ih pronašli, zaključili su da je ovaj hominin pokapao mrtve članove svoje zajednice u spilji. Smatralo se da je ovo karakteristično samo za nas ljude, ali novi dokazi pokazuju suprotno.

Profimedia

Bili su visoki oko metar i pol i teški tek 45 kilograma, ali mozak im je bio malen, tek veličine naranče. Znanstvenici navode kako ova vrsta pokazuje zapanjujuću kombinaciju karakteristika vezanih za australopiteka i ljude, što je dosad bilo nepoznato. U opisu vrste navode kako je imao ljudske ruke, ali prsni koš karakterističan za majmune te primitivnu zdjelicu.

- Homo naledi izgleda kao jedan od najprimitivnijih članova naše vrste, ali ima i iznimno ljudskih obilježja - dovoljno da ga se svrsta u rod ljudi - rekao je John Hawk, profesor antropologije sa Sveučilišta Wisconsin. Tako su im i prsti bili slični našima, ali su i dalje bili zakrivljeni kao kod ranijih predaka. Radovčić nam je u razgovoru kao još jedan od primjera istaknula i mozak. Naime, kako je naledi imao dugu nogu i čovjekoliko stopalo, očekivao se i nešto veći volumen mozga, no on je puno niži. Nova istraživanja morat će reći i kako je to utjecalo na kognitivne sposobnosti naledija.

Profimedia

'Mijenja nam se poznata slika'

Matija Topolovec/Pixsell

Vodeći hrvatski paleontolog Jakov Radovčić objasnio je kako je ovo vrlo značajno otkriće koje govori o ranoj genezi roda homo, a ti novi nalazi govore da su puno raznolikije forme iz kojih su se razvili hominidi.

- Kombinacija primitivnih i naprednih obilježlja govori o mozaičnoj slici ljudskog roda koja je već tada postavljena i mijenja već postavljene sudove o rodu homo i slika je mnogo zamršenija nego što smo mislili - rekao je Radovčić. Dodaje kako morfologija koja ukazuje na modernija stopala i ruke uz mali kapacitet mozga nije ono što su očekivali, a Radovčić vjeruje kako će taj lokalitet biti plodan i u budućim godinama.

Ivor Janković s Instituta za arheologiju pojasnio je kako će sada biti ključno vidjeti u kakvom su odnosu svi ostaci koji su otkriveni, jesu li se nakupljali stotinama ili tisućama godina, što će biti poznato tek nakon datiranja. Pojasnio je važno odrediti koja obilježja određuju vrstu kao pripadnika roda homo, što može biti problem jer nemamo uvid u varijaciju.

- Mi smo danas različiti po mnogim stvarima, a u prošlosti su te razlike mogle biti još i veće - rekao je Janović i dodao da je dobro što će ovako veliko nalazište biti od koristi u istraživanju.