Astronomi su otkrili galaksiju koja gotovo da nema tamne tvari, nevidljivog i zagonetnog počela za koje se smatra da djeluje kao neka vrsta "ljepila" koje pomaže u formiranju galaksija
'Ovo ne bi smjelo biti moguće': Našli galaksiju bez tamne tvari
Ovo otkriće je "izazov postojećim teorijama o nastanku galaksija, istaknuo je Pieter van Dokkum sa sveučilišta Yale, u Sjedinjenim Državama, glavni autor studije objavljene u srijedu u časopisu Nature.
Spomenuta galaksija nazvana NGC 1052-DF2, ili kraće DF2, udaljena je od Zemlje 65 milijuna svjetlosnih godina i pripada skupini ultradifuznih galaksija iznimno male gustoće. Veća je od Mliječnog puta, naše galaksije, a ima 250 puta manje zvijezda.
"Riječ je o iznimnom otkriću jer se smatra da bi galaksije trebale sadržavati više tamne nego obične tvari", ističe institut za astronomiju i astrofiziku Dunlap pri sveučilištu u Torontu čiji su istraživači sudjelovali u izradi studije.
Obična tvar (atomi) koja čine zvijezde, planete, plin i prašinu galaksija čini tek 5 posto svemira.
Tamna tvar koja je i danas jedna od najvećih zagonetki suvremene astrofizike, čini više od 25 posto svemira.
Ona je nevidljiva i može se otkriti samo na temelju njezina gravitacijskog djelovanja na druga tijela u svemiru. Znanstvenici misle da ona galaksijama daje dodatnu masu, što stvara "višak" gravitacije koji omogućuje galaksijama da se ne raspadnu.
Znanstvenici su dosad smatrali da "sve galaksije imaju tamnu tvar. Ovako velika galaksija morala bi imati trideset puta više tamne nego obične tvari", rekao je za AFP Roberto Abraham sa sveučilišta u Torontu. "Umjesto toga, otkrili smo da uopće nema tamne tvari. To ne bi smjelo biti moguće", dodao je.
DF2 je otkriven pomoću originalnog optičkog teleskopa nazvanog Dragonfly (Vilin konjic). Konstruirali su ga Pieter van Dokkum i Roberto Abraham. Postavljen je u Arizoni i ima 48 leća.
Njime se mogu promatrati svemirska tijela veoma slabog sjaja. Zahvaljujući tome je i mogao otkriti ultradifuzne galaksije.