Povratak prirodi - drveni detalj na fasadi kuće obitelji Jelušić

U prošlosti je drvo bilo jedan od osnovnih konstruktivnih materijala. Više ili manje dostupno, drvo je najčešće bilo jedini izbor. Zato, u današnje vrijeme trenda povratka prirodi, drvo ponovno postaje poželjan građevinski materijal, ali više estetski, manje materijal za samu gradnju. Drvene su kuće rijetkost prvenstveno radi visokih cijena obrade drva, skupe gradnje, vremena i truda uloženog u održavanje. No, ni jedan drugi materijal ne daje osjećaj ugodnosti i topline doma kao drvo. Zato projektanti sve češće ugađaju željama investitora koji žele barem drveni detalj na fasadi svoje kuće. Upravo takav zadatak od Jelušića je dobio arhitekt Tomislav Rukavina. No, zadatak je bio teži nego što se to u početku činilo, a Rukavina je objasnio i zašto: 

"Zbog velike debljine toplinske izolacije od 20 cm Multipor ploča, na dijelu kuće gdje dolazi drvena ventilirana fasada, pripremljeni su vijci koji će držati letve potkonstrukcije. Osnovni problem je bila upravo ta velika udaljenost nosivog vanjskog zida od ventiliranog drevnog pročelja, te je bilo potrebno izračunati nosivosti vijaka  na naprezanja  koja se očekuju." objasnio je Rukavina.

Vijci postavljeni na dijelu pročelja koje će biti obloženo drvom još uvijek imaju progiba, no jednom kada se na njih postavi drvena letva, cijela konstrukcija će biti pričvršćena. Glavna uloga potkonstrukcije je nošenje težine svih elemenata fasade, kao i prenošenje svih statičkih i dinamičkih opterećenja od vanjskih utjecaja na fasadu, posebno vjetra.

Ventilirana fasada je dizajnirana da diše. Zrak unutar ventiliranog prostora cirkulirat će zbog razlike tlaka zraka i razlike temperature kroz visinu zgrade, kao što cirkulira i u dimnjaku. U hladnoj klimi zrak koji struji kroz ventilirani prostor grije se pod utjecajem temperature zgrade, a u toploj klimi vrući zrak se diže prema vrhu zgrade stvarajući vakuum koji omogućava ulaz svježeg i hladnijeg zraka. U slučaju drvene ventilirane fasade pažnju treba usmjeriti i na sam materijal. Drvo, kao i bilo koji drugi prirodni materijal, mijenja se pod utjecajem temperatura i vlage zraka. Zato ga valja dobro zaštititi ali i dopustiti strujanje vjetra između letvica. Drvo za fasadu kuće Jelušić je termički tretirano na visokim temperaturama pa je izgubilo loša svojstva drveta da se skuplja i širi. 

"Morate računati s time da će drvo na fasadi blijedjeti i prirodno stariti, no redovitim održavanjem uljem, možete mu produžiti životni vijek. Naravno, šarm prirodnih materijala i jest da oni prirodno stare."  zaključio je Rukavina.