Vertiv je tehnološki div koji radi data centre i sustave za najveće svjetske kompanije, a mi smo prošlog tjedna zavirili u njihove pogone u Italiji u kojima nastaju čuvari budućih podataka
UŠLI SMO U VERTIV
Sekunde koštaju milijune: Tu brinu da podaci ne 'zakuhaju'
Naše fotografije na društvenim mrežama, privatni podaci, serije, filmovi i igre, sve je to dio goleme količine podataka koja se svakog dana generira i u eksponencijalnom je rastu, pa je tako ogromna većina ukupnog internetskog prometa izgenerirana samo u posljednje tri godine.
A svi ti podaci koje stvaramo moraju se spremiti ili obraditi u nekom data centru, koji se mora adekvatno ohladiti i napajati strujom. Jedna od vodećih kompanija u ovom području američki je Vertiv, čije proizvodne i testne pogone smo posjetili prošlog tjedna kod Padove i Bologne. Koliko su oni veliki svjedoči i činjenica da su isporučivali komponente, ali i cjelokupna rješenja za najveće svjetske društvene mreže i gutače podataka. Odnosno, serviraju čak 70 posto svih Fortune 500 kompanija na svijetu što im je donijelo prihode od 4,3 milijarde dolara.
Kao što je stvar u svjetskim razmjerima, Vertiv i u Hrvatskoj radi sa najvećim telekomima, pa su oni njihovi standardni klijenti, no uz njih to su i vodeće banke, ali i državne institucije, pa je tako i nedavno otvoreni državni 'cloud' dijelom na njihovoj opremi. A u samo dvije godine hrvatski je ogranak ovog diva narastao na tvrtku sa više od 200 stručnjaka koja je u protekloj godini imala prihode od 350 milijuna kuna.
Igor Grdić, član uprave Vertiva Croatia i glavni menadžer za područje središnje i južne Europe, pojasnio nam je kako je u Tognani kod Padove dizajnerski i razvojni centar u kojem se testiraju hladnjaci i rješenja na plinu i vodi, odnosno ovdje se razvijaju potpuno nova prilagođena i kompleksna rješenja hlađenja velikih data centara. Ovdje kupci mogu i uživo simulirati sustave koji će biti prilagođeni njihovim potrebama i budućoj klimi.
Naime, kako su rekli iz Vertiva, na sam dizajn data centara utječu i klimatske promjene.
- Data centar ne pita je li vani 35 ili 45 Celzija, on mora funkcionirati ispravno - kaže Grdić i dodaje kako se klima mijenja, pa i u našoj regiji više nije neobično imati preko 40 Celzija ljeti, što je prije 20-ak godina bilo možda jedan ili dva dana.
- Promijenili su se klimatski uvjeti i izazovi su već prisutni na našem tržištu i na to možemo odgovoriti, poučeni radom u zemljama gdje su puno ekstremniji uvjeti - kaže Grdić, no dodaje da se i tamo temperatura pojačava, a u zemljama poput Emirata ili Saudijske Arabije imaju i izazove vjetra ili soli, ako su uz obalu. Dodaje pak da su pojedini veliki igrači u posljednjih par godina dosta 'zeleni' i žele da njihovi data centri, koji su izrazito veliki potrošači, troše čim manje, žele da emitiraju što manje CO2. Na takve izazove odgovaraju i novim tehnologijama kojima kreiraju nove plinove za sustave hlađenja koji će biti manje štetni, a da nisu zapaljivi.
Uz centar u Padovi, obišli smo i onaj u Bologni koji je pak fokusiran na sustave napajanja, ali i edukaciju vlastitih zaposlenika. Tijekom obilaska pogona tako smo mogli vidjeti i dio golemog sustava koji se upravo testirao za jednog kupca, koji je uživo pod punim energetskim opterećenjem mogao ispitati napajanje svog budućeg data centra.
- Proizvodni pogon koji imamo u Zagrebu je pak integracijska točka. Tu uzimamo proizvode iz Tognane, Bologne, Njemačke... to su sve naši proizvodi koje spajamo s elementima koje ne proizvodimo i isporučujemo kao modularni prefabricirani data centar - kaže Grdić i pojašnjava kako se i u Zagrebu testiraju data centri. Na pitanje kako ih testiraju prije nego su serveri u pogonu, kaže kako stavljaju grijalice koje vuku ogromne količine struje i emitiraju toplinu, pa u isto vrijeme ispituju hlađenje i napajanje.
Koliko je bitno da sve to radi uvijek i bez greške svjedoči i podatak da 1 od 10 pada sustava (downtime) koštaju više od milijun dolara.
Što nas čeka u budućnosti?
Jedan od najvećih generatora podataka trenutno su zdravstvo i transportni sustavi, a Grdić u kratkom razgovoru pojašnjava kako će 5G dodatno ubrzati količinu podataka koja se generira, a uz njega to prate internet stvari, povezana vozila, proširena i virtualna stvarnost.
- Svi ti podaci trebat će se negdje isproducirati, sve će to biti zahtjevno i trebat će procesori da to vrte. To može biti centralizirano ili na rubu (edge), čim bliže korisniku - rekao je i dodao kako će se zdravstvo, industrija, transport svi dodatno digitalizirati, a to znači i da će se njihovi procesi negdje morati obraditi. Tako očekuje i da će početi isporučivati opremu kupcima s kojima danas i ne rade. Istaknuo je i kako će nastavak robotizacije stvoriti nove potrebe u tvornicama koje će trebati data centre u svojim pogonima.
- Uz 5G i rubne sustave tu vidimo rast i vidimo da će se veliki hyperscale data centri lomiti u puno manjih koji će morati biti bliže korisnicima - pojasnio je.
'Hrvatska sigurnost je osigurana'
- Mi kao kompanija pratimo trendove što se tiče cybersecurityja vezano za sve naše proizvode i tvrdim da je oprema sigurna. Što se tiče generalnog aspekta cybersecurityja, to je još vrlo dobro ili se mreže ne susreću s ozbiljnim napadima - rekao je Grdić.
No budućnost donosi i opasnosti za same data centre. Iako su klasični hakerski napadi uglavnom na softverskom nivou, u posljednjih godinu, dvije, svi proizvođači razvijaju i alate koji bi spriječili neki sutrašnji napad. Kako pojašnjava Grdić, trenutno su takvi napadi na samu opremu teški i gotovo nepostojeći, jer su ti uređaji poput sustava za hlađenje ili napajanje vrlo odvojeni od mreže i treba biti fizički spojen na samu infrastrukturu da bi je napali. No kad smo spojeni na mrežu, to je sasvim druga priča i mogući su svakakvi napadi, a tu se priča i o sigurnosti naših klima, pećnica i svih drugih pametnih uređaja u našem domu, a to je nešto što dolazi.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
