Thijs Launspach: Sa stresom se nosite tako da sebi date savjet kao najboljem prijatelju

Pandemija korona virusa svih nas je zatekla nepripremljene. Svi su planovi pali u vodu, morali smo početi raditi od doma i svih nas je prekrio oblak neizvjesnosti. Sve je to dovelo do povećane količine stresa, koje mnogi nisu bili svjesni.

Gost piknika Dana komunikacija na Maksimirskom perivoju, psiholog Thijs Launspach, objasnio je kako je lockdown utjecao na naše mentalno zdravlje.

- Naime, postoje dvije vrste stresa. Incidentalni stres, koji možemo nazvati i dobrim stresom. On te gura da radiš malo jače i bolje i stimulira nam mozak. Onaj drugi, kronični stres, je onaj koji je loš za nas i on nikada ne odlazi. To je onaj s kojim se većina nas susrela u lockdownu, iako ga možda nismo bili svjesni - objašnjava Launspach.

Naime, stres je fizički i psihički odgovor našeg tijela na neki stresor. To je nevoljan proces na koji ne možemo utjecati.

Na neurološkoj razini, u hipotalamusu hormon CRF daje signal hipofizi koja onda kroz puteve daje signal prema bubrezima koji luče kortizol i adrenalin - dva hormona koja dovode do fizičke reakcije na stres.

Naime, stres je u prošlosti za nas imao ulogu u tome hoćemo li preživjeti - takozvani ‘fight or flight mode’ - bori se ili bježi.

- Naši preci u prošlosti bi se u divljini susreli s nekom opasnom životinjom, recimo tigrom. Hormoni bi u tijelu u roku od jedne minute napravili da nam srce brže lupa, proširile bi nam se zjenice, izoštrio njuh i pripremili bi se za borbu ili bježanje. Nakon toga, naš bi se organizam vratio u normalu. Međutim, naš današnji tigar je korona, financijska kriza, neki problemi koji ne nestaju kroz sat vremena ili kraće, već traju određeni dio vremena. To dovodi do konstantnih fizičkih i psihičkih simptoma koje uzimaju danak na naše zdravlje - objašnjava psiholog.

Iako je malo stresa isto loše za organizam, puno stresa može dovesti do tzv. burnouta odnosno izgaranja.

- Prema krivulji stresa, postoji određena količina koja je zdrava za nas. Međutim previše stresa dovodi do izgaranja kojim naše tijelo - fizički i psihički više ne može funkcionirati. Zato se moramo osluškivati i vidjeti kada više ne možemo i potrebna nam je pauza - kaže.

Ipak, stres možemo smanjiti ili prevenirati koristeći neke od metoda kao što su fizička aktivnost, zdrava prehrana i spavanje.

- Što više istražujemo, jasnija nam je poveznica između fizičke aktivnosti i mentalnog zdravlja. Samo 30 minuta fizičke aktivnosti dovoljno je da nam se podigne razina endorfina i utječe pozitivno na naše raspoloženje. Također, tu su zdrava prehrana puna voća, povrća i proteina te spavanje koje bi u 80 posto slučajeva trebalo biti u isto vrijeme  - objašnjava Launspach.

Također naglašava kako je bitan ‘element igre’ - druženje s prijateljima, igranje igrica, kartanje , timski sport, ali i relaksacija u vidu meditacije i provođenje vremena samih sa sobom.

- Potreban nam je pasivni odmor gdje ne radimo ništa drugo osim odmaramo se. Gledanje Netflixa može biti dobar odmor, ali je aktivan, dok je zaista bitno za nas da se nekad omorite bez dodatnih distrakcija - objašnjava.

Launspach kaže kako smo svi već sigurno čuli za sve metode, međutim ne primjenjujemo ih. Za to ima savjet:

-Koji bi savjet dali svom najboljem prijatelju ako bi bili u istoj situaciji kao i vi? Kada o tome razmislite, probajte taj savjet primijeniti na sebe. Obično se više brinemo o drugim ljudima nego sami o sebi, a bitno je zapamtiti da kada ste u avionu koji se ruši, da sami sebi prvo stavite masku, a tek onda drugima - zaključio je.