Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Brod, koji je prema procjenama bio dugačak oko deset metara, prevozio je teret preko istočnog Sredozemlja. Znanstvenici pretpostavljaju da je isplovio iz neke od luka na obali Levanta te krenuo prema drevnoj Troji ili Minojancima na otoku Kreti.
Arheolozi su u blizini južne obale Turske otkrili ostatke broda za koji vjeruju da predstavlja najstariju poznatu olupinu na svijetu. Starost plovila procjenjuje se na razdoblje između 4400 i 4700 godina, što ga svrstava u rano brončano doba. Teret koji je ostao sačuvan na dnu mora nudi jedinstven pogled u pomorsku trgovinu i drevne plovidbene rute tog vremena.
POGLEDAJTE VIDEO
Pokretanje videa...
VIDEO
Istraživački tim predvođen profesorom podvodne arheologije Hakanom Önizom sa Sveučilišta Akdeniz dokumentirao je olupinu blizu otoka Kekova u provinciji Antalya. Ostaci su pronađeni na dubini od oko 30 metara na pješčanom i stjenovitom dnu. Iako je drvena konstrukcija broda davno nestala, arheolozi su naišli na iznimno dobro očuvan teret koji baca novo svjetlo na povijest plovidbe.
Na morskom dnu ležalo je više od 30 keramičkih posuda, takozvanih amfora, te tri velika kamena sidra s rupama. Upravo su te posude pomogle stručnjacima da odrede starost olupine, jer njihov oblik i ukrasi odgovaraju onima koje su se koristile u ranom brončanom dobu na području Bliskog istoka. Brod je vjerojatno potonuo u vrijeme kada se gradila Velika piramida u Gizi u Egiptu.
Öniz je pojasnio da tipologija amfora odgovara onima s područja Levanta, što je bio ključni dokaz za datiranje ovog važnog povijesnog nalaza.
- Usporedbom tehnika ukrašavanja, sa stopostotnom sigurnošću možemo reći da olupina potječe iz ranog brončanog doba - izjavio je Öniz.
Analiza gline pokazala je da su amfore najvjerojatnije proizvedene u radionicama u dolini rijeke Jordan. Brod, koji je prema procjenama bio dugačak oko deset metara, prevozio je teret preko istočnog Sredozemlja. Znanstvenici pretpostavljaju da je isplovio iz neke od luka na obali Levanta te krenuo prema drevnoj Troji ili Minojancima na otoku Kreti.
Većina keramičkih posuda služila je za prijevoz maslinovog ulja i vina, a pravo iznenađenje uslijedilo je kada su arheolozi zavirili u njih. Unatoč tisućljećima provedenim pod vodom, u nekima su još uvijek pronađeni ostaci guste crne tvari za koju se pretpostavlja da je stvrdnuta smola ili ostatak nekadašnje tekućine. Buduće znanstvene analize trebale bi točno potvrditi o kakvom je sadržaju riječ.
Posebnu pažnju istraživača privukla je jedna specifična amfora koja na sebi ima devet prepoznatljivih oznaka i dvije rupe. Stručnjaci vjeruju da je ona služila kao posuda za izradu sira ili maslaca tijekom višemjesečnih plovidbi otvorenim morem.
- Vjerojatno su na brodu držali koze i koristili njihovo mlijeko tijekom dugih putovanja, proizvodeći vlastiti maslac i sir - objasnio je Öniz rješavajući misterij specifične posude.
Turski ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoy naglasio je kako pronalazak sličnih predmeta u Egiptu, Troji i na Kreti uvelike pomaže u razumijevanju pomorskih trgovačkih mreža tog vremena. Planira se da će svi izvučeni artefakti nakon temeljite konzervacije biti izloženi u novom muzeju podvodne arheologije u Antalyi. Muzej bi trebao otvoriti svoja vrata posjetiteljima u nadolazećim mjesecima.
Prije ovog velikog arheološkog pothvata, titulu najstarije poznate olupine držao je brod pronađen kod grčkog otoka Dokosa u Egejskom moru. Njegova starost procjenjuje se na oko 4200 godina, no novi nalaz kod turske obale pomaknuo je granicu pomorske povijesti još dublje u prošlost.
Pred istraživačima je sada dugotrajan posao detaljnije analize i zaštite izvučenih predmeta. Očekuje se da bi nalazi mogli dodatno rasvijetliti kako su drevni pomorci stvarno živjeli na moru i kakve su bile njihove svakodnevne prehrambene navike prije više od četiri tisućljeća.
24sata © 2026
