Vruće vam je? Pfff... Dobro pa niste na Veneri. Tamo je 460°C. I možda su otkrili da ima života

Venera se do prije nekoliko godina smatrala jednim od mjesta u Sunčevom sustavu s najmanjom vjerojatnosti za pronalazak vanzemaljskoj života, obzirom na temperaturu na površini od 460°C stupnjeva danju i noću. No oblaci na Veneri, drugom planetu po udaljenosti od Sunca, možda su prikladniji za život nego što se mislilo, objavili, objavili su u novoj studiji.

Život u oblacima

Tlak i temperatura Venerine atmosfere tek na visini od približno 50 kilometara podudaraju se s uvjetima na površini Zemlje, a zbog učinka staklenika, zbog velikoga faktora odraza atmosfere, temperatura bi na površini Venere bila oko –20 °C, iako je Suncu bliže nego Zemlja. 

Znanstvenici su 2020. u Venerinim oblacima otkrili dokaze o postojanju fosfina, molekulekoja nastaje kao rezultat životnih procesa na Zemlji.

No nalazi su bili žestoko osporavani jer su znanstvenici koji su to objavili priznali da su možda pogriješili u količini fosfina za koju su mislili da su pronašli. Potencijalni oblik života na Veneri morao bi biti otporan na kapljice sumporne kiseline u oblacima.

No u novoj studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu 'Proceedings of the National Academy of Sciences', stručnjaci kažu kako bi prisutnost amonijaka mogla učiniti život mogućom neutralozacijom kiseline.

Lanac kemijskih reakcija

Znanstvenici vjeruju kako bi amonijak mogao potaknuti lanac kemijskih reakcija koje bi dovele do mogućeg razvoja života na Veneri.

- Ovo je hipoteza, naš model predviđa da oblaci na Veneri nisu u potpunosti od sumporne kiseline, već se sastoje od kaše amonije soli, što može biti rezultat biološke proizvodnje amonijaka u oblacima. Rezultat toga je da oblaci nisu ništa kiseliji od nekih ekstremnih zemaljskih okruženja u kojima ima života - piše u studiji koju supotpisuje Sara Seager s MIT-a.

- Život postoji i u kiselim sredinama na Zemlji. Unatoč neprijateljskom sastavu površine Venere, amonijak može učiniti život mogućim - rekla je Sara.

U studiji piše i kako je moguće da je Venera imala vodu kad je Sunčev sustav bio mlađi. Jedna od pretpostavki studije je i kako je moguće da je život na Veneri započeo na površini, a kad se dogodio efekt staklenika, preselio se u oblake.