Želite li saznati porijeklo svog prezimena? Oni će vam otkriti

Pronađi pretka, istraži ime i prezime, sačuvaj sjećanje. Nazivi su to rubrika na internetskoj platformi Acta Croatica u kojoj je kroz tražilicu moguće istražiti 68.000 hrvatskih prezimena. U povijesnim dokumentima koje su objavili obuhvatili su više od 200.000 prezimena. 

- Acta Croatica je internetska platforma na kojoj se mogu pronaći informacije o hrvatskim imenima i prezimenima kao npr. odakle potječu, koliko su bila popularna kroz prošlost i danas, kakva je njihova rasprostranjenost u Hrvatskoj i svijetu i tako dalje. Naš cilj je prije svega potaknuti korisnike da istražuju vlastite korijene - objasnio je magistar povijesti i sociologije Dean Perko (24) iz Zagreba, član užeg tima ove platforme. 

Uz njega na projektu radi osnivač stranice i idejni začetnik prof.dr. sc. Davor Lauc te magistra povijesti i prvostupnica komunikologije Mateja Maljuga. Projekt podržavaju Hrvatski državni arhiv, Sveučilište u Zagrebu, Alumni Filozofskog fakulteta te Fakultet elektrotehnike i računarstva. Adresa stranice je www.actacroatica.com/hr.

- Cijela priča krenula je od digitalne humanistike, nove znanosti koja pokušava spojiti klasične humanističke znanosti sa informatičkom podrškom. Hrvatski iseljenici u SAD zapazili su nas u Centru za digitalnu humanistiku u njemačkom Göttingenu s kojim smo surađivali i odlučili su nam pomoći kako bismo na jednom mjestu okupili hrvatsku zajednicu raseljenu po svijetu u zajedničkom nastojanju očuvanja korijena - objašnjava prof.dr.sc. Davor Lauc, utemeljitelj portala. 

Na mjesec do milijun i pol posjetitelja

- U tom procesu istraživanja korijena željeli bismo prikupiti velike povijesti malih ljudi, odnosno sačuvati vrijedna sjećanja pojedinaca o njihovim precima. Radi se dakle o onim pričama koje govore o običnim ljudima, koje su osobne, stvarne i upravo zato nevjerojatno živopisne i zanimljive. Acta Croatica na svojim stranicama omogućuje korisnicima da uz određeno ime ili prezime upišu svoje sjećanje ili obiteljsku predaju o osobama, obiteljima, lokacijama i događajima. Korisnici također mogu postaviti i multimedijalne sadržaje - kazala je Matea Maljuga (28) dodajući kako stranicu na mjesec posjeti do milijun i pol ljudi, a od samog početka mjesečno nikad nije bilo manje od 500.000 posjetitelja. 

- Jako smo zadovoljni brojevima, pogotovo jer je riječ o projektu koji je za javnost otvoren tek od siječnja ove godine. Ljude to ipak jako zanima pa se brzo proširilo po društvenim mrežama, a osobito u dijaspori gdje mnogi žele okupiti zajednicu Hrvata i sačuvati zaboravljeno naslijeđe - komentirao je prof. Lauc. 

Projekt počiva na osobnim pričama pojedinaca, no nikad nisu imali problem iznošenja neistina ili krivih navoda.

- Ponekad je neka obitelj jedini nositelj određenog prezimena i ne žele da se njihovo prezime spominje na našoj stranici. U takvim situacijama u znak dobre volje brišemo podatke o prezimenu. Što se izmjene sadržaja tiče i to se događa. Uglavnom korisnici žele da pridružimo njihovo ime određenom prezimenu (u rubriku karakteristična imena) ili žele da dodamo podatke o rasprostranjenosti prezimena u nekom mjestu koje mi nismo obuhvatili - kazao je Perko. Inspiraciju za naziv preuzeli su iz povijesnih izbora.

- Acta Croatica je naziv zbirke hrvatskih srednjovjekovnih dokumenata koju je objavio I. Kukuljević Sakcinski. Ta zbirka je važna za proučavanje hrvatske povijesti i povijesti hrvatskog jezika. Zbog toga je vjerojatno inspirirala mnoge da tim imenom nazovu svoje projekte - objasnio je on.

'Ljudi nam šalju fotografije i dokumente koje žele sačuvati od zaborava'

Portal su financirali hrvatski iseljenici u SAD-u, a izdavač je također američka tvrtka Croatian Ancestry Limited iz Chicaga. Iz Acte Croatice najavljuju crowdfunding kampanju kako bi nastavili s digitalizacijom i obradom novih izvora, a cilj im je postati financijski samostalnima. Korisnici su ih, kažu naši sugovornici, odlično prihvatili.

- Komentari korisnika su uglavnom izrazito pozitivni. Mnogi su s nama već podijelili priče o svojoj obitelji i svojim precima ili čak zanimljive legende. Također, nerijetko nam šalju i fotografije, obiteljske dokumente i sve ono što žele sačuvati od zaborava - nastavila je Matea objašnjavajući kako su njoj osobno najzanimljivije priče korisnika o nastanku njihovih prezimena.

- Neka su tako nastala tiskarskom greškom, a neka spajanjem dvaju prezimena kod ženidbe i slično. Nemoguće je sada izdvojiti samo neke. Posjetitelji stranice mogu čitati sjećanja drugih korisnika pa sami prosuditi. Trenutačno se na našim stranicama spominje više od milijun osoba u brojnim povijesnim dokumentima, preko dvjesto tisuća detaljnih opisa hrvatskih prezimena i prezimena spomenutih u hrvatskih povijesnim prostorima te više od sto tisuća hrvatskih imena - zaključila je.

Napravit će rodoslovno stablo cijele Hrvatske

Kroz donacije iseljenika do sada su u razvoj portala uložili oko 25.000 američkih dolara. Na stvaranju portala radili su oko dvije godine, a najviše su se usredotočili na digitalni dohvat povijesnih izvora, odnosno ideju kako iz starih knjiga dobiti digitalnu prepisku materijala. Svi sudionici projekta su volonteri, a za budućnost imaju velike planove.

- Nadamo se da ćemo do kraja godine stvoriti otvorenu genealogiju obiteljskog stabla cijele Hrvatske. Mi smo rerlativno mala zemlja, a ovo je prvi put u povijesti da ćemo ostvariti javni uvid u rodoslovlja i na taj način možda i otkriti do sad nepoznate obiteljske veze. Tko zna, možda smo Vi i ja u rodu - nasmijao se objašnjavajući svoju ideju prof. Lauc.

Rodoslovno stablo će funkcionirati po principima Wikipedije pa će svatko moći dodavati sadržaje i informacije.