Čudesna putovanja ljudskog mozga kroz vrijeme i život

Od drevnih Egipćana do Aristotela svi su željeli znati koja je to tajanstvena stvar smještena između ljudskih ušiju. Kroz stoljeća istraživanja i tehnološki napredak su ljudskom rodu omogućili bliži pogled na mozak. Mozak prosječne odrasle osobe je težak oko 1,4 kilograma i popunjava 80 posto lubanje. Kada se spoji krv i ostale tekućine koje prolaze kroz mozak ne možete se popuniti boca od dvije litre jer čovjek u svojoj glavi ima oko 1,7 l tekućine. 

Našim prethodnicim prije 5000 godina ni boca od dvije litre ne bi bila dovoljna jer se mozak cijelo vrijeme smanjuje te je danas manji otprilike 10%. Znanstvenici još nisu otkrili zašto se smanjuje, ali pretpostavljaju da je to zbog djelotvornosti. Bez obzira na to, veličina mozga nema veze s intelektom, tako da nema dokaza da je antički čovjek bio pametniji od današnjeg.

Mozak sagorijeva puno energije

Iako zauzima samo dva posto tjelesne težine, mozak koristi oko 20 posto kisika i 25 posto glukoze (šećera) koji cirkulira ljudskim krvotokom. Znanstvenici još nisu otkrili je li mozak naših predaka funkcionirao na mesu ili biljnim supstancama i ne mogu ništa tvrditi zbog klimatskih promjena, novog prirodnog okoliša te društvenog napretka, a ne žele svoje istraživanje temeljiti na njihovom lovačkom umijeću.

Bore nas čine pametnima

Tajne naše pameti mogle bi biti bore, ali one moždane. Cerebralni korteks, sačinjen od sitnih nabira, nalazi se na površini mozga, kontrolira motoriku, a na njemu se nalazi 100 milijardi neurona (živčanih stanica). Što ih je više, znači da mozak može procesuirati više informacija. Znanstvenici su utvrdili da dupini imaju još izraženije moždane bore od ljudi.

Većina moždanih stanica nisu neuroni

Nije istina da koristimo samo 10 posto našeg mozga, ali istina je da neuroni čini 10 posto naših moždanih stanica. Znanstvenici su vjerovali da su, ostalih 90 posto stanica mozga, takozvane glia stanice, zapravo ljepljive stvari koje drže neurone zajedno. Istraživanja iz 2005. godine su pokazala da su glia stanice puno važnije jer pružaju imunološku zaštitu.

Mozak je ekskluzivni klub

Ne mogu sve tvari ući u mozak, već je to povlastica samo nekoliko molekula. Kapilare koje hrane mozak obložene su čvrsto vezanim stanicama, koje drže velike molekule dalje od mozga. Najnovija istraživanja pokazuju da projektirane nanočestice mogu prijeći barijeru i napasti tumorno tkivo i to bi u budućnosti trebalo biti jedan od načina liječenja tumora.

Mozak počinje kao cijev

Tri tjedna nakon začeća, embrionalne stanice s neuronskim naborima pretvaraju se u neuralne cijevi. Tijekom prva tri mjeseca neuralne cijevi rastu, a u drugom tromjesečju počinju se formirati glia stanice i neuroni. To tkivo kasnije postaje središnji živčani sustav. Tek u 26 tjednu trudnoće mozak počinje dobivati svoj "pravi" izgled.

Mozgovi tinejdžera nisu u potpunosti formirani

Tinejdžeri mogu biti vrlo tvrdoglavi, a ti hirovi uglavnom dolaze jer njihov mozak nije do kraja razvijen. Istraživanja su pokazala da neki dijelovi mozga, odgovorni za više zadataka, nisu zreli do 16, 17 godine. Za razliku od starijih, kod tinejdžera je posebno razvijeno područje povezano s empatijom i krivnjom.

Mozak se uvijek mijenja

Dugo se mislilo da u odrasloj dobi mozak gubi mogućnost formiranja novih neuronskih veza. Istraživanja iz 2007. godine otkrila su da intenzivni mentalni trening može promijeniti strukturu i funkciju mozga te da se mozak može prilagoditi oštećenju živaca.

Žene nisu s Venere, a ni muškarci nisu s Marsa

Mnogi su vjerovali da su ženski i muški mozak drugačiji. Istina je da hormoni drugačije utječu na razvoj mozga, da žene i muškarci drugačije osjećaju bol, odlučuju i nose se sa stresom, ali muški i ženski mozak su vrlo slični. Istraživanja iz 2005. godine otkrila su da su ženski i muški mozak slični u 78 posto stvari.