Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
2 komentara

Znanja i vještine za budućnost Hrvatske: Održive zgrade

Koje su nam vještine i znanja potrebni za smanjenje potrošnje energije, smanjenje utjecaja na klimatske promjene i izgradnju zgrada koje osiguravaju visoku kvalitetu života?

Foto: Robert Crc
2 komentara

Ovom temom nedavno su se bavili sudionici iz sektora edukcije, bankarskog, privatnog i javnog sektora u sklopu dinamične radionice „Znanja i vještine“ u okviru projekta BUILD UPON. Build Upon je inovativni međunarodni projekt za potporu pripremi dugoročne strategije energetske obnove zgrada. Za kvalitetnu obnovu potrebna su specifična znanja i vještine kako bi se zadovoljili zahtjevi EU, a radionice omogućuju otvoreni međusektorski dijalog o barijerama u provođenju energetske obnove.   

Pri obnovi zgrada, bilo višestambenih ili obiteljskih kuća, bitno je obrazovanje na svim razinama, od strukovnog, visokog obrazovanja do stalnog stručnog razvoja, jer kadrovi s raznim razinama obrazovanja sudjeluju u procesu energetske obnove.

Foto: Robert Crc

Ivana Banjad Pečur s Građevinskog fakulteta u Zagrebu predstavila je CROSkills program za cjeloživotno učenje građevinskih radnika. Glavni su izazovi u ovom segmentu nedostatak kvalificirane radne snage i nedostatak potražnje niskoenergetskih zgrada. Pritom je potrebno istaknuti kako zgrade u Hrvatskoj uglavnom nisu integralno obnovljene. Primjerice, umjesto cijele građevine, izolira se samo jedan stan što kasnije izaziva dodatna ulaganja zbog nastale štete. Do sada je napravljena analiza stanja, oformljena je platforma i definirane su nacionalne smjernice za provođenje CROSkills programa. Program će omogućiti lakše zapošljavanje i bolji položaj na tržištu rada, no Banjad Pečur ističe kako je potrebna i kampanja za populariziranje zanimanja.

Edukacija je namjenjena radnicima građevinske struke koji sudjeluju u izgradnji i obnovi energetski učinkovitih zgrada. Zidar, tesar, fasader, monter suhe gradnje, krovopokrivač ili soboslikar su izvođači samih radova na lokaciji i njihov je finalni doprinos u procesu obnove zgrada, što ujedno znači da je na njima velika odgovornost realizacije.  Edukacija će se fokusirati na bitne detalje za energetsku učinkovitost, uz pretpostavku da postojeći profesionalaci i izvođači radova već imaju osnovna znanja na odgovarajućim poslovima. Za zadržavanje certifikata licenca će se obnavljati svakih nekoliko godina kako bi certificirani radnici bili upoznati s najnovnijim tehnikama i tehnologijama i kako bi se osiguralo provođenje najviših standarda u energetskoj učinkovitosti zgrada.

Foto: Robert Crc

Nevenka Braslauer, dekanica Međimurskog veleučilišta predstavila je preddiplomski stručni studij Održivi razvoj. Na njemu postoje tri smjera: Održiva gradnja, termotehničko inženjerstvo i ekoinženjerstvo. Studij objedinjuje graditeljstvo, prostorno uređenje, strojarstvo i arhitekturu, uz obaveznu praksu. Program je preuzet iz uspješnih Europskih praksi, a osim u Velikoj Britaniji, uspješno se primjenjuje u Austriji i Sloveniji. Takvi se studiji, iako u svijetu poznati i prepoznati, još uvijek se ponegdje iz neznanja percipiraju neozbiljnim. S druge strane, struka ih prepoznaje, priznaje i podržava, jer je program odobren od svih nadležnih institucija te ga vode stručni predavači kao i na drugim sveučilištima. Ujedno, omogućava obrazovanje stručnjaka za zanimanja koja su u potražnji. Polaganje stručnog ispita još uvijek nije moguće, iako se svi nadležni organi slažu da bi se trebalo omogućiti, jedino je pitanje tko će napraviti prvi korak.

Foto: Robert Crc

Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu također je razvio diplomski program Zelena i održiva gradnja na mediteranskom području, a predstavio ga je docent Ivo Andrić. Program je u skladu s propicima EU, a predmeti su vezani uz održivo graditeljstvo. Za definiranje programa se također proučavala praksa sveučilišta u Europi, te su u ovom studuju spojeni arhitektura i građevinarstvo. U procesu je odobravanja od strane Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta te nadležnih ministarstava kako bi mogao krenuti s radom. U planu je obnavljati program svakih 5 godina kako bi bio u skladu s novim saznanjima i trendovima. Definirali su se standardi koji se trebaju zadovoljiti za primjenu programa, a dr. Andrić ističe, iako je poljoprivreda prva po potrošnji vode, građevinarstvo je odmah na drugom mjestu i zato je bitno da se stručnjaci što prije obrazuju kako bi znali racionalno raspolagati ograničenim vodenim resursima.

Foto: Robert Crc

Zoran Veršić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu pričao je o samom projektiranju u energetskoj obnovi zgrada. Istaknuo je kako i na Arhitektonskom fakultetu postoji diplomski studij Održive gradnje. Objasnio je kako energetska učinkovitost ne predstavlja samo štednju energenata i njihovu manju upotrebu, nego ne narušavanje kvalitete života. Istaknuo je kako prilikom izgradnje energetski učinkovitih građevina zanemarena zaštita od buke, pa i tu nastaju energetski propusti. Također, suprotno uvriježenom mišljenju, vanjska ovojnica nije dovoljna za energetsku učinkovitost, potrebno je obratiti pozornost na prozore i ostale detalje u izgradnji. Dodatna otegotna okolonost je što zgrade u Hrvatskoj nisu redovito održavane, tako da, kada se krenu obnavljati, stanje je puno lošije nego što je moglo biti uz redovito održavanje, a time rastu i troškovi obnove zgrada. Zaključio je kako je potrebno definirati troškovno učinkovite mjere za energetsku učinkovitost.

Build Upon projekt i dalje radi na pripremi prijedloga mjera za nacionalnu strategiju energetske obnove zgrada, a o zaključcima radionica i savjetima za zelenu gradnju čitajte na Green Livingu.

Tema: Green Living

Možda vas zanima i ovo:
Message