VIDEO Trump: 'Jedino što mi je važno jest da Iran nikada neće imati nuklearno oružje...'

Iranski predsjednik: Mirovni sporazum je prilika koju ne smijemo propustiti

Iranski predsjednik Masud Pezeškian opisao je okvirni sporazum sa Sjedinjenim Državama, koji bi trebao biti potpisan u Švicarskoj u petak, kao diplomatsku pobjedu za svoju zemlju.

"Ne bismo smjeli dopustiti da nam ova prilika, koja bi mogla izvući zemlju iz trenutačne situacije, promakne. Možda se neće ponovno ukazati", rekao je Pezeškian, prema novinskoj agenciji ISNA.

Pezeškian se dosljedno zalagao za diplomatska rješenja i podržao je pregovarački tim koji predvode glavni pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf i ministar vanjskih poslova Abas Arakči.

Iranski predsjednik je rekao da se nada da će okvirni sporazum riješiti mnoge probleme zemlje i uvesti je u novo poglavlje.

Iran je zbog međunarodnih sankcija godinama u teškoj ekonomskoj krizi, koja se dramatično pogoršala od početka rata krajem veljače i nakon primirja u travnju.

Sporazum sa SAD-om o nuklearnom programu mogao bi dovesti do ukidanja sankcija i, posljedično, do oporavka od teške ekonomske situacije u zemlji.

Papa se nada da će mirovni sporazum zaista zaustaviti rat

Papa Lav XIV. pohvalio je u utorak ⁠privremeni sporazum ⁠između Sjedinjenih Država i Irana o ⁠okončanju ​rata na ​Bliskom istoku, izrazivši nadu da će taj sporazum zauvijek zaustaviti sukob. 

Lav, koji je razbjesnio američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što je kritizirao rat s Iranom, rekao je da se nada da će sporazum zauvijek okončati sukob. Poručio je "hvala Bogu" što su dvije sile spremne formalizirati svoj sporazum u petak.

"Još će biti nekoliko točaka koje treba riješiti, ali uvijek je bolje to učiniti dijalogom i pregovorima nego ratom", rekao je prvi američki papa novinarima ispred svoje rezidencije u Castel Gandolfu u Italiji.

"Nadam se da je to doista rješenje, da je ‌rat stvarno gotov i da možemo ići naprijed", rekao je.

Privremeni sporazum između SAD-a i Irana mogao bi biti potpisan u petak u planinskom odmaralištu Buergenstock u središnjoj Švicarskoj, prema izjavi koju je u utorak objavila švicarska vlada.

Švicarsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je bilo u bliskom kontaktu sa SAD-om, Iranom, Pakistanom i Katarom u vezi s mogućim potpisivanjem memoranduma o razumijevanju između Washingtona i Teherana.

Egipatski predsjednik pozvao Izrael da ne širi kontrolu u Gazi

Egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi pozvao je u utorak Izrael da ne nastavlja s planom preuzimanja kontrole nad 70 posto Pojasa Gaze, tijekom svog sudjelovanja na samitu G7 u Francuskoj.

„Palestinskom narodu de facto nije ostalo više od 30 posto Pojasa Gaze“, rekao je Sisi tijekom sjednice o stabilnosti Bliskog istoka u Evianu, prema izjavi egipatskog ureda predsjednika.

S ovim se pristupom „mora odmah prestati“, dodao je na sastanku kojem su prisustvovali čelnici G7, Europske unije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara.

Egipatski predsjednik izjavio je da „nema alternative“ rješenju dviju država u postizanju „pravednog i trajnog rješenja palestinskog pitanja“, također pozivajući na „provedbu plana predsjednika SAD-a Donalda Trumpa za mir u Pojasu Gaze“.

U svibnju je izraelski premijer Benjamin Netanyahu naredio vojsci da preuzme kontrolu nad većim teritorijem u Pojasu Gaze, kršeći uvjete krhkog primirja koje je stupilo na snagu u listopadu.

Naznačio je da su izraelske snage prema primirju u početku kontrolirale oko 50 posto tog uskog palestinskog teritorija, a onda proširile svoju kontrolu na gotovo 60 posto, dok sada ciljaju na 70.

Prema uvjetima primirja, izraelske snage trebale su se povući iza "žute linije" koja odvaja područja pod kontrolom islamističkog pokreta Hamas od onih koje drži izraelska vojska.

Egipat, koji dijeli granicu s Gazom, igra posredničku ulogu između Izraela i Hamasa od napada tog palestinskog pokreta na Izrael 7. listopada 2023., čime je počeo rat.

Prva faza primirja rezultirala je oslobađanjem posljednjih talaca zarobljenih tijekom napada 7. listopada, u zamjenu za palestinske zatvorenike koje je držao Izrael.

Međutim, prijelaz na drugu fazu, koja je trebala uključivati ​​razoružanje Hamasa i postupno povlačenje izraelske vojske, u zastoju je već nekoliko mjeseci. 

U izraelskom napadu ubijeno je najmanje dvoje Palestinaca u središnjem Pojasu Gaze, rekli su zdravstveni dužnosnici, dok su stanovnici područja na sjeveru enklave napustili svoje domove, prenio je u utorak Reuters.

Liječnici su rekli da su u izraelskom napadu u blizini stambene zgrade u izbjegličkom kampu Nuseirat u središnjem Pojasu Gaze ubijena dva brata, Ahmed i Mahmud Abu Hen. Izraelska vojska još nije komentirala navode.

Najmanje četiri osobe ubijene u izraelskim napadima na južni Libanon

U izraelskim napadima dronovima pogođena su tri vozila ​u južnom Libanonu u utorak, ​pri čemu su ubijene najmanje četiri osobe, a ima i ranjenih, izvijestila je libanonska nacionalna novinska agencija (NNA).

Dvije su osobe ubijene u ⁠dvostrukom napadu kad je dron udario automobil u selu Majfadunu, nakon čega je uslijedio drugi napad kad su se ljudi okupili na mjestu događaja. U napadu dronom na grad Šukin ubijene su još dvije osobe, prenijela je agencija.

Borbe u Libanonu između Izraela i Hezbolaha, skupine koju podržava Iran, smirile su se nakon objave ⁠privremenog mirovnog sporazuma između Sjedinjenih Država i Irana u ponedjeljak, ali nisu i potpuno prestale.

Izraelska je vojska tijekom utorka na južni Libanon lansirala i rakete i izvodila topničke napade, dok su dronovi lebdjeli i iznad ‌glavnog grada Bejruta, prenosi AFP.

Vojska je utorak priopćila da je presrela rakete Hezbolaha ispaljene prema južnom Libanonu i uzvratila zračnim napadima.

„Ranije u utorak, izraelske zračne snage presrele su nekoliko raketa koje je ispalila teroristička organizacija Hezbolah prema području u južnom Libanonu gdje djeluju izraelski vojnici“, navodi se u priopćenju.

„Ubrzo nakon toga, izraelske zračne snage napale su i uništile lansirno mjesto s kojeg su ispaljene neke od raketa“, dodaje se.

Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova: Sporazum iz Hebrona nije poništen

Sporazum iz Hebrona nije poništen, priopćilo je izraelsko ministarstvo vanjskih poslova, demantirajući krajnje desnog ministra financija Bezalela Smotricha koji je rekao da je "poništio" tri desetljeća star sporazum s Palestinskom samoupravom.

Smotrich je napisao da brojne ovlasti u podijeljenom gradu Hebronu na Zapadnoj obali i na njegovim svetim mjestima - uključujući Grobnicu patrijarha ili Abrahamovo svetište - više neće biti pod palestinskom općinskom upravom Hebrona, "nego će se u potpunosti vratiti pod odgovornost Države Izraela".

Nazvao je taj potez "povijesnom ispravkom" i rekao da nastavlja "revoluciju" legalizacije izraelskih naselja i "produbljivanja izraelskog suvereniteta" na Zapadnoj obali.

Tu je objavu demantiralo izraelsko ministarstvo vanjskih poslova. "Suprotno izjavi ministra financija, Sporazum iz Hebrona nije poništen", stoji u priopćenju ministarstva.

Kabinet za sigurnost donio je odluku prije nekoliko mjeseci koja se posebno odnosila na odgovornosti za planiranje i izgradnju u židovskoj četvrti Hebron i na židovskim mjestima.

"Ova je odluka donesena nakon godina potpunog nedostatka suradnje općine Hebron po tom pitanju", stoji u priopćenju. Drugih promjena nije bilo, dodaje se.

Palestinski predsjednik Mahmud Abas pozvao je međunarodnu zajednicu da odmah intervenira i izvrši pritisak na izraelske vlasti da ponište vrlo opasnu odluku nakon izjave Smotricha, prenosi palestinska novinska agencija WAFA.

Izraelska organizacija Peace Now kritizirala je istup Smotricha kao "opasan i neodgovoran korak neuspješnog političara".

Palestinska militantna skupina Hamas je odluku Smotricha nazvala "političkom i vojnom eskalacijom bez presedana" s ciljem produbljivanja okupacije Zapadne obale.

Hebronski sporazum postignut je 1997. godine pod prethodnom vladom koju je vodio Benjamin Netanyahu, koji je u to vrijeme bio i premijer. Predviđao je podjelu grada, pri čemu je Izrael zadržao kontrolu nad jednom petinom kako bi zaštitio nekoliko stotina uglavnom radikalnih židovskih doseljenika. Procjenjuje se da u gradu živi 200.000 Palestinaca.

Mjesto je sveto za židove, kršćane i muslimane. Podijeljeno je na sinagogu i džamiju Ibrahimi, a sinagoga je pod izraelskom upravom. 

Izrael je preuzeo kontrolu nad Zapadnom obalom i Istočnim Jeruzalemom, među ostalim teritorijima, u Šestodnevnom ratu 1967. godine. Ondje danas živi oko 700.000 izraelskih doseljenika među 3 milijuna Palestinaca, dok Palestinci ta područja smatraju dijelom svoje buduće države s Istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom.