Russia's President Vladimir Putin meets with Alan Gagloyev, leader of Georgia's breakaway region of South Ossetia, in Moscow |
Foto: Gavriil Grigorov/Sandra Simunovic/PIXSELL
Reuters nije mogao neovisno provjeriti ruska izvješća. Trenutno nema komentara iz Ukrajine. Obje strane poriču ciljanje civila u ratu. U četvrtak se očekuje da će se održati mirovni pregovori u Turskoj
Tri godine nakon što su ih toplo primili i pokušali im pomoći da što lakše prođu kroz traume, Ukrajinci u Poljskoj su primijetili sve veći broj antiukrajinskog raspoloženja, piše BBC. To je na svojoj koži osjetila Svitlana koja je otkrila da joj sve više maltretiraju kćer u školi.
Kremlj je u srijedu kritizirao komentare francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da je Pariz otvoren spram raspoređivanja ratnih zrakoplova opremljenih nuklearnim oružanjem u drugim europskim zemljama, kazavši da to neće povećati sigurnost kontinenta.
"Amerikanci imaju bombe u zrakoplovima u Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Turskoj", kazao je Macron za francusku televiziju TF1 u utorak.
"Spremni smo otvoriti tu raspravu. Definirat ću okvir na veoma specifičan način u narednim tjednima i mjesecima", kazao je.
Na pitanje o Macronovim komentarima, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da "proliferacija nuklearnog oružja na europskom kontinentu nije nešto što će dodati sigurnost, predvidljivost i stabilnost".
"Trenutno je cijeli sustav strateške stabilnosti i sigurnosti u žalosnom stanju zbog očitih razloga", kazao je Peskov.
Macron je prvi put u ožujku natuknuo ideju o proširenju zaštite francuskog nuklearnog arsenala na druge europske zemlje.
Kremlj je tada kazao da je to ravno francuskom polaganju prava na "nuklearno vodstvo u Europi", koje je nazvao "veoma, veoma konfrontacijskim".
PAPA SE NUDI
Papa Lav XIV. ponudio je u srijedu svoje posredovanje biti posrednik zaraćenim stranama u svijetu nakon što je primio u Vatikanu predstavnike 23 istočne kršćanske crkve.
"Sveta Stolica je na raspolaganju kako bi omogućila neprijateljima da se susretnu i pogledaju jedni drugima u oči, kako bi narodi mogli vratiti nadu i dostojanstvo koje je njihovo, dostojanstvo mira", rekao je Lav XIV. u svom govoru.
Osvrćući se na brojne sukobe u svijetu, "od Svete Zemlje do Ukrajine, od Libanona do Sirije, od Bliskog istoka do Tigraja" u Etiopiji "i na Kavkazu", američki papa je osudio nasilje i pozvao da se radi na postizanju mira.
"Učinit ću sve što je moguće da se ovaj mir proširi", obećao je novi papa.
Foto: Guglielmo Mangiapane
"Narod želi mir i, s rukom na srcu, obraćam se vođama naroda: sastanimo se, razgovarajmo, pregovarajmo! Rat nikad nije neizbježan, oružje se može i mora ušutkati, zato što ne rješava probleme, već ih pogoršava", naglasio je Lav XIV., slijedeći stope svog prethodnika Franje koji nikad nije prestao tražiti da se oružje ušutka. Papa je zahvalio istočnim kršćanima, "istočnim i latinskim, koji, posebno na Bliskom istoku, ustraju i opstaju na svojim zemljama, jači od iskušenja da napuste te zemlje", rekao je.
"Kršćanima se mora dati prilika, i to ne samo riječima, da ostanu na svojim zemljama sa svim pravima nužnima za siguran opstanak", inzistirao je.
Kršćani koji žive na Bliskom istoku su više-manje značajne manjine u Iraku, Siriji, Izraelu, na okupiranim teritorijima, Libanonu (uključujući maronitsku zajednicu), Egiptu (pa i koptske zajednice), Iranu, Turskoj, Indiji i Pakistanu.
Prisutni od samih početaka kršćanstva, bili su diskriminirani pod nekoliko režima, ponekad i istrijebljeni.
Od 2,4 milijuna stanovnika Pojasa Gaze, njih oko tisuću su kršćani, većinom pravoslavci.
Latinski patrijarhat navodi da ima oko 135 katolika na palestinskom teritoriju. Utočište su pronašli u kompleksu Župe Svete Obitelji u gradu Gazi na početku rata između Izraela i Hamasa.
TKO IDE NA PREGOVORE
Zamjenik predsjednika ruske Dume rekao je da će sastav izaslanstva Moskve za mirovne pregovore s Ukrajinom u četvrtak u Istanbulu biti objavljen u srijedu navečer, dodajući da bi na stolu mogla biti razmjena svih zarobljenika.
Veleposlanici država članica EU-a postigli su u srijedu dogovor o 17. paketu sankcija protiv Rusije, koji bi sljedeći tjedan trebali potvrditi ministri vanjskih poslova.
Novi paket sankcija uključuje skoro 200 novih tankera iz tzv. “flote u sjeni” koje Rusija koristi za zaobilaženje sankcija.
Riječ je o starim, neosiguranim brodovima koji se služe raznim trikovima kako bi prikrili podrijetlo nafte koju prevoze, uključujući slanje krivotvorenih podataka i isključivanje transpondera. Sumnja se da se brodovi koriste i za sabotaže na podmorskoj infrastrukturi.
Do sada su na popisu sankcioniranih 153 takva broda kojima je zabranjeno pristajanje u europskim lukama. Sada se taj broj penje na oko 350 brodova.
Popisu sankcioniranih dodano je 30 tvrtki koji se uključene u zaobilaženje sankcija, posebice kada su u pitanju proizvodi dvojne namjene. Te tvrtke će se suočiti s novim trgovačkim restrikcijama.
Dodano je još 75 pojedinaca i tvrtki koji su povezani s vojno-industrijskim kompleksom. Također se zabranjuje izvoz kemikalija iz EU-a koje se mogu koristiti za proizvodnju raketa.
Osim ovoga 17. paketa, EU prijeti novim masovnim sankcijama ako Rusija ne pristane na bezuvjetni prekid vatre u Ukrajini.
