'Vatrogasce je ubilo izgaranje nehomogene plinske smjese'

U nastavku suđenja vatrogasnom zapovjedniku Draženu Slavici za kornatsku tragediju svjedočio je vještak Miodrag Drakulić,  inače inženjer strojarstva iz područja termodinamike. 

- Mi smo se ispočetka bavili eruptivnim požarom kao uzrokom stradavanja vatrogasaca, ali smo naknadno uočili da on ne daje odgovore na neka pitanja. Posebno kada je riječ o posljedicama požara na otoku Kornatu. Da bi došlo do eruptivnog požara mora se zadovoljiti nekoliko uvjeta. Reljef mora biti s nagibima ili usjecima, te vjetar mora plameni stup poleći na jednu stranu usjeka. No, uočili smo da nije bio zadovoljen treći uvjet, a to je bogata i kontinuirana vegetacija. Naime, iz stručne literature eruptivni požar uglavnom se veže za šumske požare - rekao je vještak Drakulić.  On je bio vođa ekspertnog tima, a u vještačenju se bavio kinetikom i dinamikom širenja požara na Kornatu.  

Dodao je kako su kasnije utvrdili da eruptivni požar nije bio primarni uzrok stradavanja vatrogasaca nego izgaranje nehomogene plinske smjese koja je razvila temperature od 1000 do 1200 stupnjeva. Pojasnio je kako njezino izgaranje traje vrlo kratko, te da su vatrogasci bili izloženi izgaranjem takve smjese od svega nekoliko do maksimalno 15 sekundi.  Drakulić je detaljno opisao faze gorenja takve plinske smjese. 

- Vatrogasce 'zapljusne' vrući zrak nakon čega slijedi predmiješajući plamen, a zadnja faza je difuzijski plamen koji je, primjerice, kao kad ulje gori na vodi - rekao je Drakulić.  Svjedočenje vještaka Drakulića malo je drugačije od njegovog kolege Slobodana Kocijana od prije tjedan dana. Naime, Drakuić smatra da  je eruptivni požar bio inicijalni, te da je on zapalio nehomogenu plinsku smjesu, dok Kocijan tvrdi da je eruptivni požar prešao preko vatrogasaca tek nakon izgaranja plinske smjese.

Biologinja: U vrijeme tragedije trava je bila bujna i visoka 20-30 cm

Prije Drakulića svjedočila je i Marija Pandža, biologinja koja je bila dio multidisciplinarnog tima.  Ona je vještačila bilje na otoku Kornatu.

- Prostor Šipnata na Kornatu travnjačka je mediteranska vegetacija, uglavnom suha trava mogoruš s dijelovima kovilja i kadulje. U vrijeme tragedije prevladavala je suha trava visoka 20-30 centimetara. Mogu reći da je trava bila bujna - rekla je svjedokinja Pandža. Kaže da je na Kornatu bila 10,5 mjeseci nakon tragedije.