Zabok želi rasti, ali ne želi izgubiti ono zbog čega je danas poželjan za život
Gradonačelnica Zaboka, dr. sc. Valentina Đurek, govori o tome kako grad koji privlači stanovnike i investitore može rasti, a pritom sačuvati kvalitetu života, razvijati infrastrukturu te ostati poželjno mjesto za život i ulaganje
Tržište nekretnina danas se više ne može promatrati samo kroz cijenu četvornog metra, broj novih stanova ili atraktivnost pojedine lokacije. Kad odlučuju gdje će živjeti, ljudi sve češće gledaju širu sliku - koliko im je grad prometno dostupan, imaju li u blizini vrtić i školu, kakvi su javni sadržaji, postoji li dovoljno zelenih površina, kakva je kvaliteta infrastrukture i mogu li u tom gradu zadovoljiti većinu svakodnevnih potreba.
S druge strane, za investitore lokacija također odavno nije samo pitanje zemljišta i njegove cijene. Važni su razvojni planovi grada, prometna povezanost, dostupna infrastruktura, brzina i predvidivost administracije, ali i potencijal koji određeno područje ima u godinama koje dolaze. Gradovi koji uspiju povezati stanovanje, gospodarstvo, javne sadržaje i kvalitetan prostor tako dobivaju novu vrijednost, a njihov razvoj izravno se odražava i na nekretninsko tržište.
Upravo se o tim pitanjima razgovaralo se na RE:KONSTRUKCIJI, konferenciji o tržištu nekretnina, investicijama i stanovanju, koja je okupila sudionike iz svijeta nekretnina, gospodarstva i javnog sektora. Jedna od tema bila je pitanje gdje se danas nalaze prilike za ulaganje – u stanovima, najmu, poslovnim prostorima i zemljištima – ali i kako uskladiti interese investitora s potrebama ljudi koji u tim gradovima žive.
Jedan od gradova koji posljednjih godina privlače sve veći interes upravo je Zabok. Blizina Zagreba, dobra cestovna i željeznička povezanost, razvijena infrastruktura i mnoštvo sadržaja čine ga zanimljivim i onima koji traže mjesto za život i onima koji razmišljaju o ulaganju. O tome kako Zabok vidi svoj razvoj, što može ponuditi novim stanovnicima i investitorima te kako izbjeći da stanogradnja preraste kapacitete grada razgovarali smo s dr. sc. Valentinom Đurek, gradonačelnicom Zaboka, koja će sudjelovati i na panelu "Gdje su prilike? Stanovi, najam, poslovni prostori i zemljišta".
Zabok nije samo mjesto za stanovanje
Na pitanje što je najviše pridonijelo tome da Zabok postane poželjna lokacija za život i ulaganje, Đurek ne izdvaja samo jedan razlog. Smatra da je riječ o kombinaciji prometnog položaja, blizine Zagreba, dobre željezničke i cestovne povezanosti, ali i sadržaja koje grad već ima. U Zaboku su dostupni vrtići, škole, bolnica i drugi zdravstveni sadržaji, trgovine, sportska infrastruktura, kultura, udruge i živ društveni život. Kroz grad prolaze autocesta A2, državne i županijske ceste te važan željeznički pravac, što dodatno potvrđuje njegovu prometnu ulogu.
No gradonačelnica smatra da je pri odluci o tome gdje će netko živjeti važna mnogo šira slika.
- Ljudi danas, kad biraju gdje će živjeti, ne kupuju samo stan. Biraju grad i način života - kaže Đurek.
Žele, objašnjava ona, da im je posao dostupan, ali i da dijete može pješice do škole, da imaju park, vrtić, liječnika, kino, koncert ili sportski sadržaj. Upravo zato sve veći interes za Zabok predstavlja za Grad i odgovornost. Cilj nije da Zabok postane samo atraktivna lokacija za gradnju nego da ostane grad u kojem se kvalitetno živi.
Blizina Zagreba velika je prednost
Blizina Zagreba jedan je od najvećih aduta Zaboka. Grad omogućuje da ljudi rade ili studiraju u Zagrebu, a da žive u manjem gradu u kojem su svakodnevne stvari dostupnije. Đurek primjećuje i interes ljudi koji nisu nužno cijeli život vezani uz Zabok. Posebno mladim obiteljima važan je odnos između cijene stanovanja, dostupnosti Zagreba i kvalitete života koju mogu dobiti u manjem gradu.
Ipak, Zabok pritom ne želi postati tek "spavaonica Zagreba“. Gradonačelnica želi da se ljudi koji se dosele u Zabok u njemu doista i nastane – da njihova djeca ovdje idu u vrtić i školu, da koriste sportske i kulturne sadržaje, sudjeluju u životu grada i s vremenom ga počnu osjećati svojim. To je, kaže, jedan od važnih izazova za grad koji raste.
Gradnja mora pratiti grad
Vrijednost neke lokacije ne određuju samo kvadratura, lokacija i kvaliteta gradnje. Važno je i ono što se nalazi izvan same zgrade.
- Možete izgraditi prekrasan stan, ali ako roditelj nema gdje smjestiti dijete u vrtić, ako je škola preopterećena, ako nema sigurnog nogostupa, parka ili sadržaja za slobodno vrijeme, kvaliteta života vrlo brzo pada - ističe Đurek.
Zato Grad, objašnjava, istodobno ulaže u vrtiće, škole, prometnu sigurnost, parkove i dječja igrališta, sport, kulturu i društvene sadržaje. Pritom se vodi računa i o starijim sugrađanima jer kvalitetan grad, smatra gradonačelnica, ne može biti grad samo za jednu generaciju.
- Voljela bih da Zabok bude grad u kojemu možete proživjeti sve životne faze, od vrtića i škole, preko studiranja, rada i podizanja obitelji, do kvalitetne i dostojanstvene starosti - kaže.
Intenzivna stanogradnja zato pred lokalnu samoupravu stavlja nove izazove. Đurek ističe da nije protiv gradnje, naprotiv – interes investitora pokazuje da je Zabok poželjan. No razvoj se ne može mjeriti samo brojem novoizgrađenih kvadrata. Potrebno je unaprijed razmišljati o tome koliko određeni prostor može podnijeti prometno, komunalno i infrastrukturno. Koliko će novih stanova značiti dodatnih automobila, koliko djece u vrtićima i školama, treba li novi nogostup, raskrižje, zelena površina ili parkiralište.
- Gradnja mora pratiti grad, a ne grad trčati za gradnjom - napominje.
Zato su Gradu važne izmjene Prostornog plana, kroz koje želi dugoročno i odgovorno usmjeravati razvoj te istodobno zaštititi grad od preizgrađenosti.
Vrtići i škole nisu samo infrastruktura
Među važnim projektima je novi dječji vrtić u Špičkovini. Za njega je ishođena građevinska dozvola, pokrenut je postupak javne nabave za izvođača radova, a projekt je planiran za pet vrtićkih skupina. Istodobno je u Martinišću osiguran prostor za novu vrtićku skupinu, dok Grad razmišlja i o daljnjem širenju kapaciteta. U suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom važni su i projekti dogradnje Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskoga, kako bi se stvorili uvjeti za jednosmjensku nastavu, kao i projekt Područne škole u Špičkovini. Za Đurek su upravo vrtići i škole jedna od najvažnijih razvojnih infrastruktura grada. Kad mlada obitelj odlučuje gdje će živjeti, jedno od prvih pitanja je gdje će dijete ići u vrtić i školu.
- To su velika ulaganja, ali to nije potrošnja. To je ulaganje u odluku mladih ljudi da ovdje ostanu, dođu ili osnuju obitelj - kaže.
Regenerator pokazuje kako javni prostor mijenja grad
Jedan od projekata koje posebno izdvaja je Centar urbane kulture Regenerator. Nekadašnji industrijski prostor od gotovo 2200 četvornih metara dobio je potpuno novu namjenu i postao mjesto kulture, kreativnosti, rada, druženja i susreta. Danas ondje postoje koncertni prostor, kino, prostori za udruge, radni prostori, hostel i drugi sadržaji koji privlače različite generacije. Projekt je prepoznat i izvan Zaboka - Grad je za njega dobio nagradu "Kreativni grad Hrvatske 2025.", a arhitektonsko ostvarenje dobilo je i Nagradu "Viktor Kovačić".
Đurek smatra da Regenerator dobro pokazuje koliko kvalitetna arhitektura i javni prostor mogu utjecati na razvoj grada.
- To pokazuje da kvalitetna arhitektura nije luksuz. Dobar javni prostor mijenja grad, stvara identitet i daje ljudima razlog da u njemu borave - kaže.
Upravo takvi sadržaji, dodaje, često čine razliku između mjesta u kojem imate stan i grada u kojem želite živjeti.
Održivost mora biti vidljiva u svakodnevnom životu
Sličan pristup gradonačelnica ima i kad je riječ o održivosti i energetskoj učinkovitosti. Za nju održivost nije samo pojam koji se stavlja u razvojne strategije nego nešto što građani moraju osjetiti u svakodnevnom životu – kroz manje račune, kvalitetnije zgrade, više obnovljivih izvora energije i zdraviji okoliš. Posebno izdvaja Energetsku zajednicu Špičkovina, u kojoj se energija proizvedena na krovu DVD-a dijeli među članovima zajednice. Riječ je o prvom operativnom primjeru takvog dijeljenja energije u Hrvatskoj, a cilj je iskustvo iz Špičkovine dalje razvijati.
Grad je ove godine prijavio i tri velika projekta energetskih obnova – Dječjeg vrtića Zipkica, zgrade NK Đalski i stare zgrade policije – ukupne vrijednosti gotovo 5,4 milijuna eura. Samo kod Zipkice očekivana je ušteda primarne energije veća od 86 posto, uz smanjenje emisija CO₂ za gotovo 90 posto. Dugoročna je vizija, kaže Đurek, grad koji manje troši, više energije proizvodi lokalno i pametnije upravlja svojim resursima.
Kakve investicije želi Zabok?
Osim stanogradnje, za razvoj grada važne su investicije poduzetnika. Zabok želi ulaganja koja stvaraju kvalitetna radna mjesta i donose dugoročnu vrijednost, a ne projekte koji će samo povećati broj izgrađenih objekata. Velik potencijal gradonačelnica vidi u daljnjem povezivanju i razvoju gospodarskih zona Zaboka i Velikog Trgovišća. Voljela bi, kaže, da grad privlači proizvodnju veće dodane vrijednosti, tehnološke i kreativne djelatnosti, energetiku, usluge i tvrtke koje traže obrazovane ljude i kvalitetno poslovno okruženje. Uloga Grada pritom je, smatra, biti brz, transparentan i predvidiv partner. To podrazumijeva jasne prostorne planove, uređenu infrastrukturu i mogućnost da investitoru jasno kaže što je moguće a što nije.
Investitori su važni, ali javni interes mora ostati zaštićen
Sve veći interes za nekretnine donosi gospodarske koristi, ali može dovesti i do rasta cijena stanova te dodatnog pritiska na postojeću infrastrukturu. Upravo zato ravnotežu između interesa investitora i potreba građana treba stalno tražiti.
- Investitori su nam važni jer donose kapital, stanove, poslovne prostore i gospodarsku aktivnost. Ali moja prva odgovornost kao gradonačelnice je prema ljudima koji u ovom gradu žive - kaže Đurek.
Ne želi Zabok u kojem će biti sve više zgrada, a sve manje prostora za ljude. Zato smatra važnim čuvati zelene i javne površine, voditi računa o gustoći gradnje, prometu, parkiranju, vrtićkim i školskim kapacitetima te komunalnoj infrastrukturi. Istodobno treba razmišljati o dostupnosti stanovanja mladima. Investitor mora moći ostvariti svoj legitimni poslovni interes, ali grad mora zaštititi javni interes. To dvoje, smatra gradonačelnica, nije suprotstavljeno ako postoje jasna pravila i dobro prostorno planiranje.
Vrijednost nekretnine počinje izvan četiri zida
Upravo će se o tim pitanjima razgovarati na panelu "Gdje su prilike? Stanovi, najam, poslovni prostori i zemljišta" u okviru RE:KONSTRUKCIJE, konferencije o tržištu nekretnina, investicijama i stanovanju. Iz perspektive lokalne samouprave, investitori pri odabiru lokacije sve više gledaju cijeli ekosustav grada. Cijena zemljišta, prometna dostupnost i tržište i dalje su važni, ali jednako su važni infrastruktura, kvaliteta javnog prostora, administrativna predvidivost i razvojna perspektiva. Lokalna samouprava možda ne određuje tržišnu cijenu nekretnine, ali itekako stvara okruženje koje utječe na njezinu dugoročnu vrijednost. Ako Grad izgradi vrtić, školu, nogostup, park, kulturni sadržaj i kvalitetan javni prostor, dobro riješi promet i vodi računa o okolišu, raste kvaliteta cijelog područja. Zato Đurek vrijednost nekretnine ne promatra samo kroz ono što se nalazi unutar zgrade.
- Vrijednost nekretnine počinje izvan njezina četiri zida. Počinje na ulici, u kvartu i, u konačnici, u kvaliteti grada u kojem se nalazi - kaže.
'Želim Zabok koji raste, ali ne gubi sebe'
Kad pogleda pet ili deset godina unaprijed, gradonačelnica želi vidjeti grad koji raste, ali pritom zadržava ono zbog čega je danas prepoznatljiv.
- Želim Zabok koji raste, ali ne gubi sebe - kaže.
To za nju znači grad u kojem će mladi željeti ostati, u koji će se mlade obitelji željeti doseliti i u kojem će gospodarstvo imati prostor za razvoj. Istodobno želi sačuvati mjeru, blizinu, povezanost i osjećaj zajednice.
Pred Zabokom su novi vrtić u Špičkovini, razvoj školskih kapaciteta i uvjeta za jednosmjensku nastavu, nastavak ulaganja u prometnu i komunalnu infrastrukturu, energetske obnove, razvoj sportskih sadržaja, uređenje javnih prostora, daljnji razvoj gospodarskih zona i projekti održive energije.
No za gradonačelnicu se uspjeh Zaboka za deset godina neće mjeriti samo time koliko je milijuna eura investirano ili koliko je novih kvadrata sagrađeno. Mjerit će se time jesu li ljudi zadovoljni životom u gradu, mogu li djeca sigurno hodati do škole, imaju li mladi razlog ostati, mogu li obitelji uskladiti posao i obiteljski život te imaju li stariji sigurnost i podršku.
- Razvoj nam je potreban, ali razvoj mora imati čovjeka u središtu. To je Zabok kakav želim vidjeti za pet, deset i više godina - poručuje.
Organizator konferencije su 24sata, a suorganizator je Njuškalo. Partneri konferencije su HGK i Grad Zabok, a stručni partneri Društvo građevinskih inženjera Zagreb i HUP - Udruga upravljanja i poslovanja nekretninama.
