Žestoko u Otvorenom: 'Da vam kažem usred Zagreba, Herceg-Bosna nikad neće biti stvorena'

Domovinski pokret zatražio je u ponedjeljak da se deklaracijom hitno pokrene inicijativa za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH i da se unutar vladajuće koalicije postigne dogovor o konkretnim koracima koje RH treba poduzeti kako bi se osiguralo da Hrvati imaju svog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Inicijativu su u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" analizirali Frano Matušić, Mladen Barać, Haris Zahiragić i Nino Raspudić.

Premijer Andrej Plenković izjavio je danas da se na sastanku koalicije razgovaralo o inicijativi DP-a da se u BIH za Hrvate osnuje posebna izborna jedinica te da se radi o naporu za političkom vidljivosti, no za promjenu izbornoga sustava i Ustava potreban je konsenzus političkih stranaka i institucija u BiH. Hrvatske političke stranke i hrvatski narod to, nažalost, ne mogu napraviti sami, rekao je.

Tražimo da se spriječi bilo kakva mogućnost preglasavanja hrvatskog naroda, ne samo na izborima u listopadu 2026., nego i u budućnosti. Želimo da se to ne dogodi već po peti put, kazao je Mladen Barać, glavni tajnik Domovinskog pokreta, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva.

Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (HDZ), kazao je da se još ne zna što je to, kakva je to ideja u smislu konkretnog prijedloga.

- Ono što sasvim sigurno znamo je da Hrvatska ima jasnu poziciju prema izborima u BiH, da ima jasnu poziciju prema zaštiti prava i interesa hrvatskog naroda u BiH, rekao je i ponovio da su četiri puta preglasani glasovima Bošnjaka.

- To je na neki način zloporaba tog mehanizma glasovanja za člana Predsjedništva BiH jer Hrvati nisu glasovali za Komšića u četiri navrata i sasvim sigurno je da to treba ispraviti. Ali prije svega, na tri konstitutivna naroda leži ta težina ispravka tih nepravilnosti, odnosno u ovom slučaju na Bošnjacima i Hrvatima u Federaciji koje se trebaju dogovoriti, dodao je.

- Čak prije par godina bio je skoro blizu dogovor između Bošnjaka i Hrvata u Neumu. Međutim, ono što se tamo dogovorilo, nažalost, nije se implementiralo pa se ponovilo ovo što se ponovilo s izborom Komšića. On je apsolutno nelegitimni predstavnik. Što se tiče Hrvatske, mi tu poziciju jasno branimo u smislu da svim partnerima i u EU i izvan EU jasno govorimo da je riječ o nelegitimnom izboru za člana Predsjedništva jer osoba koja je izabrana je "persona non grata" bila u općinama gdje su Hrvati većina, u općinama i gradovima, istaknuo je Matušić.

Haris Zahiragić, zastupnik u federalnom Domu naroda i potpredsjednik SDA, kazao je Baraću:

- Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno - Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano '90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze susjedne države, nisu dobrodošle u BiH. Imao sam potrebu da vam to kažem osobno, kazao je.

- Osim toga, trebate znati da smo mi Bošnjaci dobronamjeran narod, dobar narod, ali smo isto tako ponosan i dostojanstven narod. I nemojte misliti da prijetnjama, pritiscima, uvažavajući vašu poziciju unutar EU i NATO-a, i uvažavajući činjenicu da smo mi najpozvaniji jedni na druge, ne samo kao narod, nego kao države BiH i Hrvatska, s najvećom granicom, zajedničkom historijom, s dobrim odnosima, u pravilu posljednjih par stotina godina, s izuzetkom malim, 1993. i 1994. godine - vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite. Argumentacija koju ste podastrijeli za to jednostavno ne stoji, kazao je Zahiragić.

Po aneksu 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma stoji da u slučaju povrede vitalnog nacionalnog interesa, član Predsjedništva se obraća Domu naroda, svog naroda, kazao je Nino Raspudić, zastupnik u Hrvatskom saboru (Drito).

- Tu je jasno da on nije samo pripadnik tog naroda. Željko Komšić može biti sto puta veći Hrvat od mene, od vas, potpuno svejedno, ali je problem što on ne predstavlja Hrvate, rekao je.

Zahiragić se usprotivio Raspudićevim izjavama, pa se razvila polemika. Raspudić je među ostalim rekao da Zahiragić može govoriti maksimalno u ime 25% teritorija BiH, a ne u ime cijele BiH.