Astronomi su otkrili najstariju zvijezdu koja i nije tako daleko

Australski astronomi otkrili su dosad najstariju zvijezdu u svemiru, koja je nastala kratko nakon Velikog praska, prije 13,6 milijardi godina. Od Zemlje je udaljena 6000 svjetlosnih godina, što je relativno blizu u astronomskim terminima, a snimili su je teleskopom SkyMapper. 

Ovo otkriće je omogućilo astronomima da proučavaju kemijski sastav prvih zvijezda, a glavni istraživač Stefan Keller kaže da su izgledi bili 'jedan u 60 milijuna', piše Guardian.

- Ugodno nas je iznenadilo ovo. Potraga je bila baš kao da tražite iglu u plastu sijena - rekao je Keller.

Teleskop koji se koristi u traženju najstarijih zvijezda dio je projekta izrade prve digitalne karte južnog neba. SkyMapper ima kameru od 268 milijuna piksela te svake minute snima područje 29 puta veće od punog Mjeseca. Keller kaže da samo iz boje zvijezda mogu vidjeti koje su potencijalni kandidati za listu najstarijih. 

- Možemo vidjeti koliko željeza imaju. Što ga je više, zvijezda je mlađa. Kod ove koju smo otkrili, ima ga 60 puta manje nego kod drugih zvijezda - rekao je. Otkriće uspoređuje s 'vremenskom kapsulom', koja daje nove informacije, koje se protive ranijim teorijama oko najstarijih zvijezda. Vjeruju kako je zvijezda nastala nakon supernove jedne od početnih zvijezda, koja je imala masu 60 puta veću od Sunca. 

Za Reuters je pojasnio da ovdje vidimo odakle je sav materijal oko nas, koji nam treba da preživimo. Dodaje da ćemo sada moći taj komadić slagalice staviti na svoje mjesto. 

- Da bi napravili zvijezdu poput Sunca treba vam vodik i helij iz Velikog praska i jako puno željeza, oko 100 puta više od mase Zemlje. Dok kod ove prastare zvijezde treba vam željeza koliko bi bio težak asteroid veličine Australije i jako puno ugljika. Taj drugačiji recept nam puno govori o prirodi prvih zvijezda i načinu njihove smrti  - navodi Keller u priopćenju. Ranije se vjerovalo da su početne zvijezde umrle u eksplozijama koje su raširile željezo po svemiru. No, ova zvijezda ima puno lakših elemenata poput ugljika i magnezija, ali ne i željeza.  To pokazuje da su te supernove imale puno slabiju energiju. Gotovo sve teške elemente u toj je eksploziji progutala crna rupa koja je nastala.