Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Vuk samotnjak je pojedinac koji djeluje samostalno, bez izravne komunikacije s organiziranom skupinom, ostavlja znatno manje tragova koje službe mogu pravodobno prepoznati, govori nam Bruno Pavić
Poljsko državno odvjetništvo pokrenulo je istragu zbog terorizma nakon što je 24-godišnji Michał Oksiński ubio šest ljudi u subotu na glavnom trgu u Krakovu, a policija je kasnije u njegovoj kući pronašla mrtve roditelje i sestru koja ih je taj dan došla posjetiti. U napadu na trgu je 17 ljudi ranjeno. Ubojica je umro u bolnici od posljedica ranjavanja u pucnjavi s policijom.
Pokretanje videa...
VIDEO
Na početku dvodnevne nacionalne žalosti državno odvjetništvo objavilo je na društvenim mrežama da je pokrenulo istragu zbog „ubojstva šest osoba vatrenim oružjem i pokušaja ubojstva brojnih drugih, uključujući policijske službenike, pri čemu je riječ o kaznenom djelu terorizma”.
Ova rijetka masovna pucnjava šokirala je Poljsku, zemlju koja se dosad smatrala sigurnijom od mnogih drugih europskih država. Napad je dodatno pojačao zabrinutost nakon nekoliko napada nožem u školama tijekom listopada, u kojima je jedna žena izgubila život, a za koje su dužnosnici naveli da su bili povezani s ekstremističkim sadržajima na internetu.
Bivši djelatnik SOA-e Bruno Pavić govori nam da se pokolj u Krakovu treba promatrati iz sigurnosne i obavještajne perspektive, a manje kroz prizmu pojedinih političkih ideologija. Govori nam da je najvažnije analizirati kako je moguće da pojedinac počini ovakav zločin, jesu li postojali indikatori koji su mogli upozoriti na opasnost i je li sustav mogao pravodobno reagirati.
Poljski mediji izvijestili su da je ubojica bio pod utjecajem desnog ekstremizma. Naš sugovornik kaže da se o političkoj motivaciji ne može govoriti dok se ne utvrde stvarni motivi ubojice.
- Za takvu kvalifikaciju potrebno je utvrditi stvarne motive počinitelja. Sama činjenica da je netko konzumirao radikalne sadržaje ili iskazivao ekstremne stavove nije dovoljna da se određeni zločin automatski kvalificira kao terorizam. Iz sigurnosne perspektive ključno je utvrditi je li postojala namjera zastrašivanja šire javnosti, ostvarivanja političkih ili ideoloških ciljeva te jesu li postojali raniji indikatori pripreme nasilnog djelovanja - govori nam Pavić.
Poljski istražitelji zasad ne isključuju da je napad u Krakovu djelo 'vuka samotnjaka'. U sigurnosnim studijima i studijima o terorizmu pojam 'vuk samotnjak' odnosi se na pojedinca koji samostalno planira i izvršava teroristički napad, bez izravnog operativnog vodstva, zapovijedanja ili koordinacije s terorističkom organizacijom ili drugim počiniteljima. Ključno obilježje nije potpuna društvena izolacija pojedinca, nego njegova operativna autonomija u planiranju i provedbi napada.
- Ovo je jedan od najvećih izazova suvremenih sigurnosnih i obavještajnih sustava. Pojedinac koji djeluje samostalno, bez izravne komunikacije s organiziranom skupinom, ostavlja znatno manje tragova koje službe mogu pravodobno prepoznati. Međutim, izraz vuk samotnjak ne znači nužno da takva osoba nije bila pod ničijim utjecajem. Upravo suprotno, moguće je da je godinama bila izložena različitim ekstremističkim sadržajima, propagandi i pozivima na nasilje - objasnio nam je sigurnosni stručnjak Bruno Pavić.
Društvene mreže imaju sve značajniju ulogu u suvremenim procesima radikalizacije, osobito u kontekstu terorizma i djelovanja pojedinačnih počinitelja, odnosno takozvanih „vukova samotnjaka”. Opasna je brzina širenja ekstremističkih ideologija, dostupnost propagandnih sadržaja, stvaranje virtualnih zajednica istomišljenika i međusobno povezivanje pojedinaca koji dijele radikalne stavove. Digitalno okruženje omogućuje pojedincima izloženost ekstremističkim idejama čak i bez izravnog kontakta s pripadnicima terorističkih organizacija.
- Internet i društvene mreže bitno su promijenili način na koji se pojedinci mogu radikalizirati. Danas više nije nužan fizički kontakt s ekstremističkom organizacijom. Poseban izazov predstavlja činjenica da pojedinci mogu postupno prihvaćati sve ekstremnije stavove, a da pritom ne privuku pozornost sigurnosnih službi. Ipak, važno je razlikovati radikalne stavove od stvarne namjere počinjenja nasilja. Zadaća sigurnosnog sustava nije nadzirati politička uvjerenja građana, nego prepoznati konkretne prijetnje, pripreme nasilja i ponašanja koja upućuju na mogućnost napada - objasnio nam je sigurnosni stručnjak.
Jedan od najbitnijih mehanizama prevencije radikalizma je razumijevanje motiva i što to ljude natjera na ovakva devijantna i strašna ponašanja.
- Motivacija može biti politička, ideološka, vjerska, osobna ili kombinacija više čimbenika. U praksi se ti motivi često isprepliću. Zbog toga smatram da je sigurnosno važnije razumjeti proces kojim pojedinac prelazi iz faze radikalnih uvjerenja u fazu spremnosti na nasilje, nego se usredotočiti isključivo na ideološku pripadnost - objasnio nam je Bruno Pavić fenomen da neće svi radikalizirani ljudi izvršiti teroristički napad, to jest sama radikalizacija ne znači će radikal prijeći granicu verbalnog izražavanja.
Za kraj, sigurnosni stručnjak je fokus skrenuo na četiri važna pitanja koja sigurnosne službe moraju postavljati kod ovakvih tragedija.
- Umjesto izdvajanja pojedinih ekstremističkih skupina prema političkoj orijentaciji, naglasio bih da sigurnosne službe moraju pratiti sve oblike nasilnog ekstremizma. Posebnu pozornost potrebno je usmjeriti na pojedince koji pokazuju konkretne znakove pripreme napada, neovisno o ideologiji kojom opravdavaju svoje postupke. Zaključno, ključna pitanja koja bismo trebali postaviti nakon ovakve tragedije jesu: jesu li postojali raniji znakovi upozorenja, tko je raspolagao tim informacijama, jesu li bile pravodobno razmijenjene i je li postojala realna mogućnost da se napad spriječi? To su pitanja na koja javnost treba dobiti odgovore i koja mogu pomoći u sprječavanju budućih tragedija - zaključio je Bruno Pavić.
24sata © 2026
