Caritas i Crveni križ: Bilježimo porast siromašnih koji traže našu pomoć, negdje i 30 posto

Dugotrajna inflacija uzima svoj danak - sve je više siromašnih u Hrvatskoj, čemu svjedoče podaci Crvenog križa i Caritasa. Pitali smo ih bilježe li porast onih koji traže pomoć, bilo u hrani, ili na neki drugi način, i obje su nam institucije odgovorile potvrdno.

- Tijekom prošle godine, pogotovo u njenoj drugoj polovici, unutar Caritasove mreže u Hrvatskoj primjećuje se porast osoba koje nam se obraćaju s molbom za pomoć. Trend rasta vidljiv je u svim krajevima, a neki od šesnaest nad/biskupijskih Caritasa bilježe povećanje broja upita i novih korisnika i do 30 posto. Caritas Zagrebačke nadbiskupije zabilježio je tijekom 2024. devedesetak novih korisnika novčane pomoći te 153 nova korisnika pomoći u hrani i higijenskim potrepštinama, odgovaraju za 24sata iz Caritasa.

Kako dodaju, za pomoć im se najviše obraćaju starije osobe, pojedinci i obitelji, te jednoroditeljske i višečlane obitelji. Često se radi o korisnicima koji se, osim s oskudicom i siromaštvom, bore i s kroničnim zdravstvenim problemima te s nezaposlenosti. "Sve je to izraženije među starijim osobama", napominje Caritas u svome odgovoru za 24sata. Kažu i da je sve više zahtjeva za novčanom pomoći, i to radi podmirenja režijskih troškova, najviše stanarina u podstanarina.

- Uz novčanu pomoć, najveća je potreba za osnovnim prehrambenim i higijenskim potrepštinama. S obzirom na ovogodišnju jaču zimu, izražen je i problem nabave drva za ogrjev i cijene ogrjeva, i to više u ruralnim područjima Slavonije. Općenito, posljedice inflacije i povećanih životnih troškova osobito su izražene u ruralnim područjima i manjim gradovima, gdje su pojedincima i obiteljima u potrebi manje dostupne socijalne usluge, zaključuju.

Kako pak odgovaraju iz Hrvatskog Crvenog križa, posljednjih mjeseci bilježe određeni porast broja korisnika.

- Iako se ne može govoriti o drastičnom povećanju, vidljivo je da je veći broj onih kojima treba pomoć. Ljudima je najčešće potrebna pomoć u prehrani, a Crveni križ im osigurava prehrambene pakete i/ili tople obroke. U zimskim mjesecima korisnici traže pomoć i u osiguranju ogrjeva. Među korisnicima Hrvatskog Crvenog križa i njegovih društava prevladavaju ljudi starije životne dobi, ali i višečlane obitelji koje unatoč zaposlenosti skrbnika, ne mogu odgovoriti na sve potrebe svoje obitelji. Potrebe su već uobičajeno veće na istoku zemlje, kao i na određenim dijelovima dalmatinskog zaleđa i ličkog područja, napominju u Crvenom križu.

Brinu za više od 88.500 osoba diljem Hrvatske, ali broj onih koji trebaju njihovu pomoć je i veći, napominju u Crvenom križu.

- U razdoblju od godine dana Hrvatski Crveni križ je osigurao prehranu i higijenske potrepštine za 63.474 osobe, od čega je gotovo 16.600 djece. Na svaka tri takva podijeljena paketa, još su gotovo dva nedostajala. U godinu dana u pučkim kuhinjama Crvenog križa podijeljeno je više od 633.790 obroka, a na svake tri osobe koje dobiju obrok, jedna ostaje gladna. Usluge socijalnih samoposluga Crvenoga križa koristi 7.700 osoba, ali potrebu za uslugama socijalnih samoposluga imalo je dodatnih 15.000 ljudi, stoji u njihovom odgovoru.

- U sustavu Hrvatskog Crvenog križa upravo je u tijeku prikupljanje podataka koje će dati bolji prikaz situacije u 2024. godini, ali već i ovi podaci ukazuju na važnost društvene solidarnosti i zajedništva kako bi se pomoglo pomoći svima onima koji se suočavaju s izazovima siromaštva, napominju.

Inflacija je u Hrvatskoj, podsjetimo, najviša u eurozoni. U siječnju je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila četiri posto, no prema izračunu Eurostata bila je i puno viša, pet posto, što je najviše u eurozoni.

Siječanjska je inflacija, međutim, kap u moru, jer poskupljenja bilježimo već jako dugo. U slučaju mnogih građana poskupljenja hrane i ostalog potrebnog za život nije pratio i porast primanja, što znači da su građani itekako dodatno osiromašeni.