Dva sata iza zatvorenih vrata: Prijeti im sukob zbog Tajvana?

Donald Trump nakon deset godina stigao je u posjet kineskom predsjedniku Xiju Jinpingu. Posjet se dogodio u jeku velikih geostrateških preslagivanja koja su stubokom promijenila međunarodne odnose i geopolitičku kartu svijeta. Amerika je trenutačno u ratu s Iranom, koji je prije 28. veljače ove godine 90 posto svoje nafte izvozio baš u Kinu. Pojedini geostratezi iranski rat vide kao američki pokušaj zaustavljanja Kine strategijom “anakonde” i kao sukob u kontekstu “Rimland” doktrine, kojom su tijekom Hladnog rata ograničavali utjecaj SSSR-a.

Razgovori su trajali oko dva sata, dulje od očekivanog. Trump je razgovore nazvao “sjajnima”, ali ima malo detalja o tome je li postignut ikakav napredak u ključnim pitanjima. Očekuje se da će glavni fokus razgovora biti trenutačni napeti trgovinski odnosi između dviju velesila.

Trump je izjavio da će tražiti od Xija da “otvori” kinesko gospodarstvo za velike tehnološke tvrtke. Dodao je kako također očekuje “dugi razgovor” o Iranu, iako je inzistirao na tome da mu ne treba pomoć Kine za okončanje sukoba. U međuvremenu, očekuje se da će Xi inzistirati na obustavi američke prodaje oružja Tajvanu, kao i na produljenju trgovinskog primirja dogovorenog u listopadu, kojim je zaustavljena eskalacija carina između SAD-a i Kine.

Na bilateralnom sastanku Xi je rekao Trumpu da je Tajvan najvažnije pitanje u njihovu odnosu te je upozorio da će, ako se njime ne bude pravilno upravljalo, doći do “sukoba, pa čak i konflikata, što bi cijeli odnos dovelo u veliku opasnost”, navode državni mediji. Također je pokrenuo pitanje “neovisnosti Tajvana”, upozorivši da SAD mora biti “iznimno oprezan” kad je riječ o tom samoupravnom otoku. Kina polaže pravo na samoupravni Tajvan kao dio svojeg teritorija, no otok sebe vidi kao zaseban entitet.

U uvodnoj riječi Xi je rekao da SAD i Kina ne smiju upasti u Tukididovu zamku, stari geopolitički fenomen. Prema njemu - uspon jedne države aksiomatski ugrožava hegemoniju vladajuće zemlje. S obzirom na to da sila na vrhu (SAD) ne želi prepustiti hegemoniju izazivaču (Kina), i najmanji incident može dovesti do katastrofalnog rata.